Osnovna teorija muzike

Moderator: Critical

Locked
Kristijan
Uvaženi član
Posts: 4347
Joined: 09 Aug 2007, 12:20

Osnovna teorija muzike

Post by Kristijan » 01 Oct 2007, 16:25

1. Tonovi i njihovo obeležavanje

Za praćenje tekstova vezanih za teoriju muzike, neophodno je da se prate instrukcije date na sledećim grafičkim prikazima:

Image


Image

Koliko sam primetio, dešava se da se ljudi zbunjuju sa imenovanjem tonova, posebno sa tonovima koji se različito zovu a isto zvuče. Nadam se da za gitariste početnike ova 2 grafička prikaza mogu malo da razreše neke dileme. Kako nisu samo gitaristi početnici posetioci ovog foruma, i kako teorijsko znanje nije višak za bilo kog muzičara, koristiću se klavijaturom kao osnovnim orijentacionim sredstvom za pozicije i obeležavanje tonova.

Na slici gde je prikazana samo klavijatura sivom bojom su ispisani evropski nazivi tonova, a crnom "anglosaksonski". Na dalje ću, kada pišem o gitari, da se držim samo anglosaksonskih oznaka, jer mi se čini da je veći deo literature za gitariste koji se bave savremenom muzikom baš sa ovim oznakama. Ipak, kako je dobro da se poznaju i jedne i druge oznake, kada pišem o opštoj teoriji, koristiću evropske oznake, kakve se koriste u muzičkim školama kod nas. Posebno bih skrenuo pažnju da treba pažljivo osmotriti situaciju sa tonom koji se kod evropljana obeležava sa H, a kod anglosaksonaca sa B. Ukoliko dobro proučite priložene slike, nedoumice oko obeležavanja ovih tonova trebalo bi da zauvek nestanu

Tu je takođe i sažeti prikaz intervala između susednih dirki na klaviru i započeta je priča o polustepenima C Dura. Imam utisak da ljudi lakše ukapiraju ove odnose ako ih prvo ukače na klaviru, jer je tu sve nekako grafički jasnije, bukvalno je "crno na belo". O intervalima ćemo kasnije pričati opširnije.

Na slici koja prikazuje klavijaturu i tablaturu (koja ilustruje kompletan fretboard) su naznačene svakojake oznake, ne verujem da ću sada moći da se dotaknem svega, najbitnije je da se zna da je posmatranje tablature isto što i posmatranje gitare koja je položena na kolena kad smo u sedećem stavu. Oznake "glava" i "trup" služe da pomognu u ovoj orijentaciji. Rimski brojevi koji su nanizani duž fingerboarda se sreću samo u klasičnoj muzici, kada se insistira da se neki deo notnog teksta svira iz neke "pozicije", onda se stavlja rimski broj da obećeži poziciju (ako piše VII to znači da se šaka namešta na vratu tako da kažiprst leve ruke pokriva tonove na 7. polju fingerboarda). Arapski brojevi se koriste u tablaturama da označe na kom polju se svira neki ton. Žice se obeležavaju u tablaturi uglavnom velikim abecednim slovima koji imenuju ton koji se čuje kada okidamo praznu žicu. Prazna žica je žica koja vibrira slobodno, prsti leve ruke je ne dodiruju. Prazna žica se u tablaturi obeležava nulom. Malo slovo m ili broj koji stoji kao indeks uz abecednu oznaku tona označava kojoj oktavi pripada ton. Pomenuto "m" je oznaka za malu oktavu, 1 za prvu oktavu, 2 za drugu i tako redom... Ovi indeksi pored abecedne oznake se uglavnom izbegavaju kada se imenuju žice u tablaturi, dakle počev od prve žice ka šestoj, to se označava EBGDAE. Uspravno nanizani brojevi u kružićima s obe strane tablature u ovom mom primeru su oznake žica iz nota, što je malo preciznije, jer se ponekad žice naštimuju drugačije, pa EBGDAE nije adekvatna oznaka, ali o tome kasnije... Najbitnije je da se zna da se žice imenuju od najtanje ka najdebljoj, dakle prva žica je najtanja ono gornje E, druga je B, treća G, četvrta D, peta A i šesta donje E.

Napominjem da je za gitaru odlučeno da se, radi lakšeg pisanja nota, prazna 6. žica obeležava kao E iz male oktave (Em, koje ne treba mešati sa anglosaksonskom oznakom za e moll), a zapravo se radi o tonu E koji pripada velikoj oktavi, te je za oktavu niži od tona E iz male oktave na klaviru. Ovo je možda suvišna informacija za sam početak, ali korisno je znati ukoliko svirate sa nekim strogim klavijaturistom, pa hoćete da se naštimujete po klavijaturi, i treba precizno da mu kažete koji ton E da odsvira. Klavijaturisti nemaju baš mnogo živaca za samouke i neuke muzičare, pa ćete ovako lepo obradovati svog kolegu :)

Ispod tablature je niz crnih krugova. To su pozicije oznaka koje imate i na fretboardu, nekad su to najobičnije tačkice boje, nekad vrlo maštovite intarzije (inlays, što bi rekli Englezi) i ovo je možda najmanje bitan detalj, ali sam mislio da nije loše i to da se ovde nađe.

U klavijaturi je bilo mesta da stignem fo tona B3, na tablaturi sam otišao i malo dalje. Koliko je meni poznato, ne postoji gitara sa više od 24 polja na fretboardu. Klasična ima 18, western uglavnom 20, električne od 21 do 24.

Ovo što ja ovde zovem tablatura možda je bolje nazvati tablaturni prikaz fretboarda, sam zapis melodijske linije u vidu tablature izgleda nešto drugačije, ali princip je isti, posmatramo to kao da je ton ubeležen u koordinatnom sistemu, na y osi možemo imati vrednosti od 1 do 6 (koliko ima žica) a na x osi možemo imati vrednosti od 0 do 24 (prazna žica plus maksimalni broj polja na gitari).

Kako je tablatura prilično nepraktičan način beleženja tonova kad se priča o "suvoj" teoriji, i kako već postoje teme koje se detaljnije bave čitanjem i pisanjem tablatura, ja ću na dalje da koristim abecedne oznake, neću davati dopunske informacije o tablaturama, a lagano ću da uvodim i notni zapis u celu priču, jer muzičar nije ozbiljno muzički pismen ako ne poznaje notni zapis.

Kristijan
Uvaženi član
Posts: 4347
Joined: 09 Aug 2007, 12:20

Odnosi između tonova

Post by Kristijan » 01 Oct 2007, 16:30

2. Odnosi između tonova

Kada smo savladali imenovanje tonova, sada je vreme da se pozabavimo njihovim odnosima, i da vidimo šta sve možemo da "sagradimo" kombinujući ove odnose.

Da bi konstrukcija skale i konstrukcija akorda bila jasnija, moram da započnem celu priču od intervala, odnosno rastojanja (razmaka, odnosa) između 2 tona. Za početak ću da spomenem nekoliko neophodnih intervala, a kako prilike budu zahtevale, u priču ću da uvodim i ostale intervale.

Dakle interval između susednih polja na vratu gitare (ili basa), recimo između 2. i 3. polja, jeste polustepen, a recimo između 1. i 3. polja ceo stepen. Ovaj interval zove se sekunda, odnosno razmak od pola stepena je mala sekunda, a od celog stepena velika sekunda. Sekunda obuhvata 2 tona.

Interval između 1. i 5. polja je terca, i to velika terca, jer ima 2 cela stepena, jedan između tonova F i G (1. i 3. polje), drugi između G i A (3. i 5. polje). Mala terca je interval koji ima jedan ipo stepen razmaka, recimo između 2. i 5. polja, gde je između F# i G# (2. i 4. polje) ceo stepen, a između G# i A (4. i 5. polje) polustepen. Dakle terca obuhvata 3 tona. Za sada ćemo da se zaustavimo u upoznavanju intervala, i prelazimo na konstrukciju skala.

E sad, na primeru C dura se najlakše vidi konstrukcija durske skale, vrlo je zgodno to upamtiti ako se gledaju dirke na klaviru. Ponovo će nam biti korisne slike koje smo koristili i za objašnjenja u prvom delu ovog sažetog pregleda osnova teorije muzike.

Dakle C dur ima tonove C-D-E-F-G-A-H-C. C-D je ceo stepen, D-E je ceo stepen, E-F je polustepen (tu "fali" crna dirka između 2 bele, zato i kažem da je to najlakše upamtiti ako se posmatraju dirke klavira), F-G je ceo stepen, G-A je ceo stepen, A-H je ceo stepen, i H-C je polustepen. Dakle C dur, i svaki drugi durski tonalitet ima polustepene između 3. i 4. tona u lestvici, i između 7. i 8. Inaše 8. je ponovljeni 1. ton, ali za oktavu više - dakle oktava je interval koji obuhvata 8 tonova.

I sad, ako je kvintakord C dura C-E-G, onda imamo unutar ovog trozvuka jednu veliku tercu (C-E) i jednu malu tercu (E-G). Dakle sada samo da razjasnimo zašto se ovo zove kvintakord. Budući da obuhvata prvi, treći i peti stepen lestvice, odnosno da mu je totalni raspon od 1. do 5. stepena, sve je unutar intervala koji obuhvata 5 tonova i koji se zove kvinta. Svaki durski trozvuk se sastoji od velike i male terce, i to baš ovim redom.

Svaki durski tonalitet ima svog molskog para. Onako školski, durski tonaliteti se obeležavaju velikim slovom abecede, molski malim. Ima i drugih načina da se ovo obeleži, ali ja ću se ovde držati ovog školskog sistema. Sve u svemu za C (dur) par je a (mol). Paralelni mol počinje od 6. stepena durske skale. Kod C je 6. stepen A, otuda a mol.

Molska skala dakle izgleda ovako - A-H-C-D-E-F-G-A. Intervali izgledaju ovako - A-H ceo stepen, H-C polustepen, C-D ceo stepen, D-E ceo stepen, E-F polustepen, F-G ceo stepen, G-A ceo stepen. Dakle a ima polustepene između 2. i 3. tona skale i između 5. i 6. stepena skale. Isto važi za sve ostale molske skale, ovaj raspored celih i polustepena je fiksni.

Kada formiramo kvintakord počev od 1. tona a skale, imamo tonove A-C-E. Ovaj trozvuk ima jednu malu tercu (A-C) i jednu veliku tercu (C-E). Svaki molski trozvuk ima istu ovu građu, dakle prvo mala pa velika terca.

Da ponovim, durski trozvuk ima veliku, pa malu tercu, a molski trozvuk malu, pa veliku tercu. Gledajući crtež klavijature možete sada da pokušate da počev od bilo kog tona formirate durski i molski trozvuk, to je dobra vežba da se skapiraju intervali.

Ostali tonaliteti su formirani po takozvanom kvintnom krugu, i to kvintnom krugu naviše, i naniže. To izgleda ovako - ako od C krenemo naviše, a da nam je "korak" kvinta, prvo stižemo do tona G. G dur nema iste tonove kao C. Kada bi imao iste tonove, to bi izgledalo ovako G-A-H-C-D-E-F-G, dakle intervali bi izgledali ovako - G-A ceo stepen, A-H ceo stepen, H-C polustepen, C-D ceo stepen, D-E ceo stepen, E-F polustepen, F-G ceo stepen. Ovako bi polustepeni bili između 3. i 4. stepena durske skale, i između 6. i 7. stepena, a rekli smo da u durskoj skali polustepeni moraju da budu između 3. i 4. i 7. i 8. stepena. Dakle da bi ovaj odnos bio zadržan u G, dodajemo povisilicu na ton F, i on postaje F#, tako daje sada interval E-F# ceo stepen, a F#-G polustepen. Konačno, G dur ima tonove G-A-H-C-D-E-F#-G. Njegov paralelni mol je e mol koji ima tonove E-F#-G-A-H-C-D-E. Sa ovom "korekcijom" tona F u F# smo postigli ispravan raspored polustepena i u duru i u molu.

Idući naniže, kvintnim "korakom" stižemo do F. Dakle F dur je u pitanju. Da bi raspored polustepena za ovaj dur bio ispravan morali smo da uradimo jednu "korekciju". Ako bi tonovi bili isti kao za C, dakle F-G-A-H-C-D-E-F, ne bismo imali polustepen između 3. i 4. stepena nego između 4. i 5. stepena. Da bismo ovo udesili kako valja, dodajemo snizilicu na H, i on postaje B, za pola stepena niži ton, i sada imamo sve kako treba, dakle F-G-A-B-C-D-E-F. Paralelni mol je d, i njegovi tonovi su D-E-F-G-A-B-C-D.

Da se vratimo na kvintni krug naviše. Dakle posle G ide D, i njegov paralelni mol h, zatim A i paralelni fis (f#), zatim E i paralelni cis (c#), pa H i gis (g#), Fis (F#) i dis (d#), i Cis (C#) i ais (a#). Povisilica (#) i snizilica (ponajviše liči na "b" mada se piše malo drugačije, ovaj "trbuščić" je nešto drugačiji) su predznaci koje pišemo u notama odmah na početku notnog zapisa. G je imao 1 predznak, koji je od tona F napraio ton F#, D ima 2 (F# i C#), A ima 3 (F#, C# i G#), E ima 4 (F#, C#, G#, D#), H ima 5 (F#, C#, G#, D#, A#), Fis (F#) ima 6 (F#, C#, G#, D#, A#, E#) i Cis (C#) ima 7 (F#, C#, G#, D#, A#, E#, H#). Isti broj predznaka mora da ima i svaki paralelni mol, ali to uparite sami da ne pišem 2 puta. Samo da navedem kako se čitaju tonovi sa povisilicama, redom kako su zapisani u poslednjoj zagradi - fis, cis, gis, dis, ais, eis, his.

E sad opet na kvintni krug naniže. Dakle F je imao 1 predznak (1 snizilica) pa više nemamo H nego sniženo H, odnosno B. Dalje, naniže kvintnim krugom, ide B i njegov paralelni mol g, i oni imaju 2 predznaka, 2 snizilice, i to B i Es (Eb). Onda ide Es (Eb) i paralelni c, sa 3 predznaka (B, Eb, Ab). Zatim As (Ab) i paralelni f, sa 4 predznaka (B, Eb, Ab, Db). Onda Des (Db) i paralelni b, sa 5 predznaka (B, Eb, Ab, Db, Gb). Pa Ges (Gb) i paralelni es, sa 6 predznaka (B, Eb, Ab, Db, Gb, Cb). I na kraju Ces (Cb) i paralelni as, sa 7 predznaka (B, Eb, Ab, Db, Gb, Cb, Fb). Sniženi tonovi, po redu kako su napisani u poslednjoj zagradi čitaju se be, es, as, des, ges, ces i fes.

Krećući se od tona C naviše, do sledećeg, za oktavu višeg tona C, moramo da se "popnemo" po skali od 7 stepena dijatonske tonske skale (bele dirke na klaviru) odnosno 12 stepena hromatske tonske skale (i bele i crne dirke). Gitaristi će to lakše shvatiti ako uzmemo za primer bilo koju praznu žicu, recimo E. Ako prazna žica daje ton E, na istoj toj žici za oktavu viši ton E je na 12. polju. Nisu svi instrumenti predviđeni da mogu da koriste hromatsku tonsku skalu, dobar primer za to su usne harmonike koje koriste blues muzičari, za svaki tonalitet moraju da koriste drugi instrument, drugačije predefinisanu (naštimovanu) usnu harmoniku. Klavir (i drugi instrumenti sa dirkama) i gitara su napravljeni da mogu da odsviraju sve tonove hromatske tonske skale te zato mogu da sviraju muziku komponovanu u bilo kom tonalitetu.

Još ću sada da napišem nešto o septakordima, popularnim "sedmicama". U pitanju su četvorozvuci. Gitaristi ih imenuju od prvog tona ovog četvorozvuka, na primer G7, ali ovo zapravo nema veze sa G durom, nego sa C durom. Evo zašto. Budući da je puno "ime i prezime" ovog četvorozvuka dominantni septakord, to znači da on startuje od dominante, odnosno 5. stepena skale, što je kod C dura ton G. Dakle dominantni septakord C dura, u narodu poznatiji kao G7, ima tonove G-H-D-F. Budući da G-F interval obuhvata 7 tonova, te ga zovemo septima, otuda je ovo septakord. Durski dominantni septakord u sebi sadrži veliku tercu (ako uzmemo u obzir gornji primer, ova velika terca je G-H), pa malu tercu (H-D), pa još jednu malu tercu (D-F). Važno je upamtiti da dominantni septakord ima tonove svog "matičnog" tonaliteta, pa da se ne zbunite što C7 ima tonove C-E-G-B, i da se ne pitate odakle B u C duru. C je dominanta F dura, a kako smo malopre naveli, F ima B umesto H, te otud i C7 ima B. Slična priča može da se ponovi i za "molske sedmice" s tim da je konstrukcija ovog septakorda mala terca, velika terca, mala terca. Septakordi će još puno puta da se spomenu, posebno kad budem razjašnjavao šifre kojima se obeležavaju akordi koji se prevashodno koriste u jazz muzici.

Locked

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 1 guest