Različite solmizacije

Moderators: dejankuki, Reverse

Post Reply
Marko85
Posts: 18
Joined: 11 Mar 2011, 15:41

Različite solmizacije

Post by Marko85 » 26 Oct 2011, 05:04

Na internetu sam naišao na neku hrvatsku knjigu u PDF formatu o teoriji muzike i vidim da u njoj piše da solmizacija ide Do Re Mi Fa So La Ti Do, a za povišene tonove Di Ri Mi Fi Si Li Ti Di i da je 'prenosiva' (u svim durskim lestvicama je prvi stupanj Do, a u svim molskim ja prvi stupanj La).

Koliko ja znam (prema onome što sam pročitao i što sam pitao ljude koji su išli u muzičku školu), u Srbiji je Do uvek C ili Cis (u zavisnosti od toga koji od ta dva tona pripada lestvici), solmizacija je Do Re Mi Fa Sol La Si Do, isti nazivi tonova se koriste i za povišene tonove ukoliko pripadaju lestvici, a za one koji ne pripadaju lestvici se koriste nazivi iz muzičkog alfabeta (znači, ako bismo, na primer, u C duru povisili peti stupanj, onda bismo to solmizacijom čitali Do Re Mi Fa Gis La Si Do). Ja na taj način čitam note kad koristim solmizaciju.

Ako sam bilo šta pogrešio što se tiče toga kakva je solmizacija kod nas, neka me neko ispravi ili neka dopuni to što sam napisao ako nešto nisam pomenuo.


Takođe me zanima, ako neko zna, od kada je Hrvatskoj u upotrebi takva solmizacija koja je slična američkoj.

Kristijan
Uvaženi član
Posts: 4347
Joined: 09 Aug 2007, 12:20

Re: Različite solmizacije

Post by Kristijan » 26 Oct 2011, 07:31

Ja nikad u muzičkoj školi nisam pri upotrebi solmizacije pokušavao da pravim razliku između C i C#, jer mi je solmizacija služila samo na nastavi solfeđa, da mogu da otpevam vežbe koje radimo, gde sam se naravno trudio da u visini tona pravim razliku između C i C#, ali je i za jedno i za drugo korišćeno "do" pri pevanju. U nastavi instrumenta i teorije muzike smo svakako koristili abecedne oznake. Ja sam solmizaciju uvek kapirao samo kao pomoć pri pevanju zapisa koji nema tekst, i realno je daleko prirodnije i mekše u pevanju da izgovaraš "do" umesto "cis", ili "sol" umesto "gis", a za baš precizno imenovanje tonova sam uvek koristio abecedu. Odavno sam išao u muzičku školu, pa ne smem da tvrdim kako je sada kod nas u muzičkim školama, ali pouzdano znam da u ono vreme nismo imali ništa nalik ovom primeru iz Hrvatske.

User avatar
Reverse
Urednik
Posts: 1136
Joined: 20 Feb 2007, 02:52
Location: Niš
Contact:

Re: Različite solmizacije

Post by Reverse » 26 Oct 2011, 11:52

Marko85 wrote:Koliko ja znam (prema onome što sam pročitao i što sam pitao ljude koji su išli u muzičku školu), u Srbiji je Do uvek C ili Cis (u zavisnosti od toga koji od ta dva tona pripada lestvici), solmizacija je Do Re Mi Fa Sol La Si Do, isti nazivi tonova se koriste i za povišene tonove ukoliko pripadaju lestvici, a za one koji ne pripadaju lestvici se koriste nazivi iz muzičkog alfabeta (znači, ako bismo, na primer, u C duru povisili peti stupanj, onda bismo to solmizacijom čitali Do Re Mi Fa Gis La Si Do). Ja na taj način čitam note kad koristim solmizaciju.
Ovako se radi i danas, jedino gresis oko solmizacije. Kao sto rece Kristijan, bez obzira da li je ton povisen ili snizen, znaci i GIS i GES i GISIS i GESES izgovaras kao SOL. Isto nema veze da li pripada lestvici ili ne, ne znam odakle ti ovo :mrgreen:

Marko85
Posts: 18
Joined: 11 Mar 2011, 15:41

Re: Različite solmizacije

Post by Marko85 » 26 Oct 2011, 19:55

Reverse wrote:Kao sto rece Kristijan, bez obzira da li je ton povisen ili snizen, znaci i GIS i GES i GISIS i GESES izgovaras kao SOL. Isto nema veze da li pripada lestvici ili ne, ne znam odakle ti ovo :mrgreen:
Pa u knjizi iz koje sam učio je samo pisalo da se koristi "Do Re Mi Fa Sol La Si Do", ali mi je nekako izgledalo logičnije da bar alterovane tonove koji ne pripadaju lestvici drugačije nazivam (da ne bi došlo do zabune ako bi se solmizacija koristila za pamćenje nota), pa sam pitao jednu osobu koja je išla u muzičku i tako mi je objasnila (onako kako sam napisao).

Ako se kod nas koristi "Do Re Mi Fa Sol La Si Do" i za tonove koji ne pripadaju lestvici, da li se na časovima solfeđa prilikom čitanja nota solmiziacijom daje bar nekakva naznaka da je neki ton povišen/snižen, osim što se glas malo povisi/snizi prilikom pevanja tih tonova? Na primer, ako čitaju nešto u G molu i naiđu na E ispred kojeg stoji razrešilica ili na F ispred kojeg je povisilica. Da li se na časovima solfeđa kod nas koriste note koje sadrže tonove koji ne pripadaju lestvici ili ne?

Kad sam već pomenuo solfđo, da pitam još nešto...

Da li svi čitaju iste note ili im daju posebne note u zavisnosti od toga koliko visoko neko može da peva? Ako čitaju iste note, šta bi bilo ako bi, na primer, bariton trebalo da peva, na primer, a2? Da li bi mogao da peva za oktavu ili dve niže? Da li moraju da pevaju cele note u 4/4 taktu kao "do-o-o-o" ili mogu i da pevaju "do" u tom trajanju bez seckanja na "o" i da li ustvari prekidaju ton kad govore to "do-o-o-o" ili se to peva na način kao neki usporeni vibrato? Da li je uopšte bitno koje slogove neko koristi za izračunavanje trajanja nota (ono ta-te, ta-fa-te-fe i slično) ili može bilo šta, samo da note traju koliko treba? Da li nekad čitaju note tim slogovima ili to služi samo u glavi da se izračuna trajanje? Da li je taktiranje rukom prilikom čitanja nota na tim časovima obavezno? Je l' čitaju trilere, mordente i ostale ukrase? Ako ih čitaju, da li, na primer, triler na G pevaju kao "So-o-o-o-o-o-o-ol" (snižavajući i povisujući ton dok to pevaju) ili kako? Da li naglašavaju nekako, na primer, prvu i treću notu u 4/4 taktu? Ako naglašavaju, da li samo malo glasnije pročitaju notu ili je otegnu malo? Uzgred, da li se kod nas koristi izraz "doba" za "otkucaj"? Je l' ima još nešto u solfeđu kakav se kod nas primenjuje, a da se razlikuje od standardnog čitanja nota prilikom normalnog pevanja, to jest da li nešto drugačije čitaju, da li čitaju nešto što se inače ne izgovara i da li preskaču nešto što se inače čita?

User avatar
Reverse
Urednik
Posts: 1136
Joined: 20 Feb 2007, 02:52
Location: Niš
Contact:

Re: Različite solmizacije

Post by Reverse » 27 Oct 2011, 02:37

Poveci broj pitanja, pa sam svako "kvotovao" :)
Marko85 wrote:Ako se kod nas koristi "Do Re Mi Fa Sol La Si Do" i za tonove koji ne pripadaju lestvici, da li se na časovima solfeđa prilikom čitanja nota solmiziacijom daje bar nekakva naznaka da je neki ton povišen/snižen, osim što se glas malo povisi/snizi prilikom pevanja tih tonova? Na primer, ako čitaju nešto u G molu i naiđu na E ispred kojeg stoji razrešilica ili na F ispred kojeg je povisilica. Da li se na časovima solfeđa kod nas koriste note koje sadrže tonove koji ne pripadaju lestvici ili ne?

Na solfedju se, kao sto rekoh, bez obzira na alteraciju note izgovaraju kao "Do Re Mi Fa Sol La Si Do". Naravno da se koriste note koje ne pripadaju lestvici, i to vec na pocetku srednje skole. Na akademiji se vec u dosta slucajeva i ne prepoznaje tonalitet, narocito u tehnickim vezbama.
I Solmizacija se koristi iskljucivo na solfedju. Na casovima teorije, harmonije, kontrapunkta, instrumenta itd. koristi se iskljucivo abeceda.
Marko85 wrote:Da li svi čitaju iste note ili im daju posebne note u zavisnosti od toga koliko visoko neko može da peva? Ako čitaju iste note, šta bi bilo ako bi, na primer, bariton trebalo da peva, na primer, a2? Da li bi mogao da peva za oktavu ili dve niže?
Ako govoris o casovima solfedja, vezbe su napravljene tako da obuhvataju neki zajednicki opseg svih glasova. Tako da a2 neces sresti, vec je neka gornja granica f2, ako je to nekome visoko, moze slobodno da otpeva za oktavu nize, isto vazi i za nize tonove gde se peva za oktavu vise.
Marko85 wrote:Da li moraju da pevaju cele note u 4/4 taktu kao "do-o-o-o" ili mogu i da pevaju "do" u tom trajanju bez seckanja na "o" i da li ustvari prekidaju ton kad govore to "do-o-o-o" ili se to peva na način kao neki usporeni vibrato? Da li je uopšte bitno koje slogove neko koristi za izračunavanje trajanja nota (ono ta-te, ta-fa-te-fe i slično) ili može bilo šta, samo da note traju koliko treba? Da li nekad čitaju note tim slogovima ili to služi samo u glavi da se izračuna trajanje? Da li je taktiranje rukom prilikom čitanja nota na tim časovima obavezno?
Note duzih trajanja se pevaju ravno, znaci bez "seckanja". Vibrato se kol'ko ja znam, izbegava na solfedju. Trajanje nota bi trebalo da racunas "u glavi", znaci bez ikakvog naglasavanja. Taktiranje je obavezno, medjutim dosta ljudi polemise da li je bolje taktiranje ili kucanje. Po mom misljenju kucanje je mnogo preciznije, tako da kad god mogu, izvodim vezbe sa kucanjem.
Marko85 wrote:Je l' čitaju trilere, mordente i ostale ukrase? Ako ih čitaju, da li, na primer, triler na G pevaju kao "So-o-o-o-o-o-o-ol" (snižavajući i povisujući ton dok to pevaju) ili kako?
Trileri i ukrasi se takodje izbegavaju u vezbama. Jer zahtevaju i odredjenu tehniku pevanja koju vecina ucenika ne poseduje, jer solfedjo uce i instrumentalisti i teoreticari a ne samo solo pevaci.
Ne mogu da se setim da li sam izvodio vezbu sa trilerom, ako jesam verovatno ga nisam otpevao :)
Marko85 wrote: Da li naglašavaju nekako, na primer, prvu i treću notu u 4/4 taktu? Ako naglašavaju, da li samo malo glasnije pročitaju notu ili je otegnu malo? Uzgred, da li se kod nas koristi izraz "doba" za "otkucaj"?
Ne naglasava se ako nije nista obelezeno u vezbi. Prilikom naglasavanja recimo da se malo glasnije otpeva, svako otezanje bi znacilo produzavanje trajanja note. Koristi se i izraz "doba", dosta profesora je studiralo i po bivsim drzavama Jugloslavije kao i u inostranstvu, tako da su mnogi izrazi usvojeni.
Marko85 wrote:Je l' ima još nešto u solfeđu kakav se kod nas primenjuje, a da se razlikuje od standardnog čitanja nota prilikom normalnog pevanja, to jest da li nešto drugačije čitaju, da li čitaju nešto što se inače ne izgovara i da li preskaču nešto što se inače čita?
Ne bih mogao da uporedim. Nisam toliko upoznat sa nacinom rada u inostranstvu. Ako imas jos neko konkretno pitanje slobodno pitaj.

Marko85
Posts: 18
Joined: 11 Mar 2011, 15:41

Re: Različite solmizacije

Post by Marko85 » 27 Oct 2011, 18:27

Reverse wrote:I Solmizacija se koristi iskljucivo na solfedju. Na casovima teorije, harmonije, kontrapunkta, instrumenta itd. koristi se iskljucivo abeceda.
Ima ih i koji solmizaciju koriste i van časova solfeđa. Na primer, jednom sam bio na jednom predavanju o monofoniji i polifoniji na akademiji (zvali ljude preko FaceBooka, pa je mogao da dođe ko hoće, bez obzira da li je student ili ne) i koristili su "Do Re Mi Fa Sol La Si Do" kao nazive za tonove.
Reverse wrote:Note duzih trajanja se pevaju ravno, znaci bez "seckanja".
Je l' je tako za sve kod nas ili u početku "seckaju"? To pitam pošto sam video neke vežbe za solfeđo na nekom američkom sajtu i uz te vežbe je pisalo da se čita kao "do-o-o-o" (prilikom pevanja celih nota), a i u onoj hrvatskoj knjizi iz teorije koju sam čitao je pisalo nešto slično. Ne znam da li se to "seckanje" primenjuje samo dok se uči koliko bi dugo neki ton trebalo pevati ili je to neki američki solfeđo.
Reverse wrote:
Marko85 wrote:Je l' ima još nešto u solfeđu kakav se kod nas primenjuje, a da se razlikuje od standardnog čitanja nota prilikom normalnog pevanja, to jest da li nešto drugačije čitaju, da li čitaju nešto što se inače ne izgovara i da li preskaču nešto što se inače čita?
Ne bih mogao da uporedim. Nisam toliko upoznat sa nacinom rada u inostranstvu. Ako imas jos neko konkretno pitanje slobodno pitaj.
Ma ne pitam za način rada u inostranstvu, nego da li ima još nešto u solfeđu kod nas što se razlikuje od načina na koji se čitaju note za, na primer, solo pevanje. Na primer, kao to što na solfeđu ne izvode razne ukrase prilikom čitanja nota (za solo pevanje bi se to već čitalo) ili to što kažeš da na solfeđu neko može da otpeva neki ton za oktavu više/niže (za solo pevanje bi morao da se peva onaj ton koji piše).

Imam i jedno pitanje koje nije vezano samo za solfeđo, al' da ne otvaram novu temu samo zbog toga, pitaću ovde, pošto je kraće pitanje.

Ako ja, na primer, kucam Allegro tempo, da li mi onda osmina u 4/8 taktu, osmina u 8/8 taktu, osmina u 6/8 taktu, polovina u 2/2 i polovina u 4/2 taktu traju isto onoliko koliko i četvrtina u 4/4 taktu ili ne? Znači, ako mi u 4/4 taktu jedna četvrtina traje jednu dobu, a u 4/8 taktu jedna osmina traje jednu dobu, da li se, na primer, Allegro tempo kuca istom brzinom (znači da osmina u 4/8 taktu vremenski traje isto koliko i četvrtina u 4/4 taktu) ili ne? Ja mislim da bi trebalo da traju isto, ali nisam baš 100% siguran, pa zato pitam.

Fibonacci
Posts: 102
Joined: 17 Sep 2010, 20:27

Re: Različite solmizacije

Post by Fibonacci » 02 Mar 2013, 23:42

Mrzi me da citam sta ste sve pisali, ali ovlas vidim da niko nije potrefio poentu . . .
No, u svetu postoji metoda nastave solfedja cije je tvorac Zoltan Kodlay. Ona se kod nas zove "tonika DO" metoda. Ona podrazumeva da se svi stupnjevi u bilo kojoj lestvici izgovaraju istim imenima, a u svrhu preciznog intoniranja, izmedju ostalog. Danasnju solmizaciju je postavio jos Guido d'Arezzo (mislim negde u X veku, cini mi se). Jedino sto se razlikuje od tadasnje Gvidove solmizacije jeste sto se "UT" sada zove "DO".
No, Kodlajeva metoda se retko gde jos koristi. Mislim da je ima jos u Madjarskoj (sigurno), Hrvatskoj (polovicno) i jos nekim evropskim zemljama. E, sad, kada su Hrvati u pitanju, ne znam do koje mere je Kodlaj, a do koje Bora Popovic, ali zbog toga se tako nazivaju ti tonovi.
No, kada smo vec kod Bore.
Ova metoda, koju mi koristimo, je iz Francuske doneo Bora Popovic u XX veku.

Post Reply

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 1 guest