Iverica Za telo gitare
Moderators: dejankuki, Trooper, Nedalm
- SiskoMarcetic
- Posts: 286
- Joined: 02 Jan 2010, 14:05
- Location: Stublenica
Re: Iverica Za telo gitare
Oćeš bukvu za vrat gitare jel ?
Re: Iverica Za telo gitare
Jeste tata, ubiće ga Bili k'o zeca
- Hotstepper
- Posts: 1046
- Joined: 08 Apr 2010, 10:30
- Location: Novi Sad (New Now)
Re: Iverica Za telo gitare
Mali OFF:Mrav wrote: A i za mindžament treba majstorija, prodavanje magle, izbacivanje tone bullshit-a u mlazevima, ne znam samo koga će da menadžuju toliki menadžeri u Srbiji, biće uskoro više njih nego zaposlenih u firmama
...ne mogu ovo da manem tek tako...
Opshte mesto je srbima kad im neko kazhe "menadzer" da zamisle lepog tipa u skupom odelu kako telefonira i sve ribe se lozhe na njega...
Gledaju ljudi TV pa vide "menadzera" pa misle to je to.
jbg, zato i vecina tatinih cerkica i shminkera upise te smerove, josh +to upisuju na nekim priznatim " MEGA-SUPER-AKCIJA" fakultetima, svi bi da budu face...
Menadzment je OOOOZBILJNA nauka, i bavi se mnoshtvom razlichitih oblasti i lezhi na ozbiljnim teorijama i izuchavanjima..
E sad, jedino shto vecina TOP MENADZERA nije NIKAD zavrshila fakultet za menadzare, vec su zavrshili neke struchne (inzhenjerske, ekonomske i sl.) pa kad su debelo ovladali u svojoj oblasti pocheli su da "UPRAVLJAJU" nekim sistemima..
Shta ce i kako ce ovi nashi da rade, ne znam, al je chinjenica da lakshe nadju posao nego mi inzhenjeri...
Nazad na temu:
Nabasah sad na Grega kako svira ovo, pa se setih priche o 'oraju
[youtube]MO_HpWRBIqo&feature=relmfu[/youtube]
Re: Iverica Za telo gitare
Dakle da rezimiramo... ze telo ćemo ivericu a vrat od bukve? cool, to će zvučati baš onako... kao kesa.
Re: Iverica Za telo gitare
^oboss wrote:evo neko prozva struku pa reko da se javim. ja sam inzenjer sumarstva i potvrdjujem da se od bukve ne prave ozbiljni instrumenti. neko ce reci da se prave od plastike, klirita , alubonda, ugljicnih vlakana pa sto nebi moglo i od bukve. odgovor je eto ne prave se. i to ne zato sto je nekom ceif nego bukva nema strukturne i druge katrakteristike koje bi je svrstale u grupu tonski iskoristivog drveta. cista nauka. ima na forumu jedan primerak estetski mnogo lepe gitare radjene od bukve ali realno to su primerci na nivou experimenta koji ne menjaju cinjenicu da se bukva ne koristi kao tonsko drvo. verujte struci ako nista
Ne znam da li si mislio na ovaj primerak gitare, (sve se nadam da jesi) ali evo je moja :viewtopic.php?f=18&t=15631&start=15
na dnu posta ima par klipova, pa procenite sami.
I ne da je vrat od bukve, nego i telo. I headstock. Ako nekog zanima, kad budem dolazio za Bg mozemo da organizujemo prezentaciju uzivo, ili cu uspeti da snimim kvalitetniji video (kao Greg).
Manite se price da bukva nije za gitare.
Verovatno nije za akusticne, ali za elektricne jeste.
I kad budete slusali klip, zazmurite, ne bi li prepoznali zvuk kese. komentare, ako imate, pisite tamo.
@shomyxd samo pici. nece toj gitari nista da fali. ako sviras tvrdji zvuk, a po izgledu tela bi rekao da to jeste slucaj, samo se koncentrisi na pikapove i shielding. Uticaj drveta na akustiku se nece osetiti ni u tragovima.
- SiskoMarcetic
- Posts: 286
- Joined: 02 Jan 2010, 14:05
- Location: Stublenica
Re: Iverica Za telo gitare
NURBS
gitara je predivna, nego se mi palamudimo o krivljenju bukve tokom dužeg vremenskog perioda
inače za samu gitaru i jaming mogu reći (citiram)
meni je to super
gitara je predivna, nego se mi palamudimo o krivljenju bukve tokom dužeg vremenskog perioda
inače za samu gitaru i jaming mogu reći (citiram)
meni je to super
Re: Iverica Za telo gitare
kao prvo kao inzenjer imas li ikakve argumente, pasus iz knjige , clanak iz casopisa ista ili ti samo tako mislis.oboss wrote:evo neko prozva struku pa reko da se javim. ja sam inzenjer sumarstva i potvrdjujem da se od bukve ne prave ozbiljni instrumenti.
.................cinjenicu da se bukva ne koristi kao tonsko drvo. verujte struci ako nista
recimo ebanovina ima veliki damping koeficijent pa je ipak veliki procenat mostova na akustarama napravljen od ebanovine a sto se tice bukve nisam pravio gitare od nje al tap ton je veruj mi zavidan i kada bi neko pravio blind test sigurno bi rekao da je to drvo sa potencijalom. Po meni najveci problem sa bukvom je ako nije pravilno tretirana t.j prvo naparena pa onda osusena e tada moze da traje u drugom slucaju reaguje na dnevne promene vremena i vlage.
poz
fric
Re: Iverica Za telo gitare
vidi gledaj slusaj pazi, nebitna je moja struka i javih se cisto da podelim informaciju o kojoj sam zbog struke i ucio. do konkretnih informacija o bukvi kao i o bilo kom drvetu se moze doci neverovatno lako, koga zanima, tako da nemam nameru da nekoga ubedjujem u tacnost moje tvrdnje. google search i eto ga. ja sam rekao ono sto sam ucio i sa cim sam se u praksi sretao i o cemu ja nemam dvojbe. za navedeni primer na nasem forumu imam samo reci hvale, ovako vizuelno, jer samo experimentisanjem mozemo doci do vise informacija i do raritetnih primeraka instrumenata i zvukova. ali izuzeci ne pobijaju pravilo i na osnovu njih se ne moze doneti zakljucak da se ipak masovno moze koristiti nesto za nesto. vidi i od armature se moze napraviti sipka za vrat ali se to ne radi kao sto se od eksera moze napraviti civija koja je potpuno funkcionalna. evo lako dostupnog texta o bukvi u kojem su mtd podaci o njoj te se iz toga moze izvuci neki zakljucak.
Areal rasprostranjenja bukve je centralna i juzna Evropa. Raste od 750m/nv na severu pa do 1540m/nv na Tirolskim Alpima i oko 1600m/nv na Alpima i bosanskim planinama. Stablo raste visoko 20-40metara, duzina debla 15-20 metara, a prsni precnik 0.9-1.0 i vise. Krosnja cunjasta, okrugla i u sastojini pravilno formirana. Kora glatka, tanka i sive boje. Zapreminsko ucesce kore je oko 7.4%, a njena gustina je oko 579kg/m3 . Drvo bukve je bakuljavo, bez i sa laznom srcevinom. Beljika je crvenksato bela ili bele boje, dok je drvo nepravilne srzi crvenkasto smedje do braon boje. Drvo je sjajne boje na radijalnom preseku. Prstenovi prirasta su markantni. Traheje su difuzno rasporedjene. Trake drveta su visoke i siroke, homogeni i vidljivi na svim presecima. Gustina bukovog drveta iznosi: u apsolutno suvom stanju vlaznosti 680, u prosusenom 720 i u sirovom 1070kg/m3. Zapreminska poroznost bukovine je oko 55%. Ukupno linearno utezanja bukovine iznosi: aksijalno 0.3, radijalno 5.8 i tangencijalno 11.8%. Ukupno zapreminsko utezanja je 17.9%, a varira u intervalu od 14.0 do 21.0%. Specificno zapreminsko utezanje po jednom procentu vlaznosti iznosi od 0.46 do 0.6%. Napon na pritisak paralelno sa vlakancima iznosi kod bukovine 62 MPa. Napon na savijanje je oko 123 MPa. Napon na zatezanje paralelno sa vlakancima prosecno je 135 a upravno na vlakanca oko 10.7 MPa. Napon na smicanje bukovine varira od 6.5 do 19.0 MPa, a prosecna vrednost iznosi oko 8 MPa. Prosecna maksimalni napon na udar kod bukovine je oko 10 J/cm2, dok je njegova varijacija od 3 do 19 J/cm2. Tvrdoca drveta, po Brinelu, paralelno sa vlakancima iznosi 72 a upravno 34 MPa. Tvrdoca bukovine, po Janki, paralelno sa vlakancima iznosi 83 a upravno na vlakanca 65 MPa. Modul elasticnosti na savijanje iznosi 16000 MPa, a njegova varijacija je u intervalu od 10000 do 18000 MPa. Drvo bukve se rucno i masinski dobro obradjuje. Optimalna brzina obrade pri secenju i ljustenju iznosi oko 30 m/s. Bukovina se dobro pari i pri tome menja boju u crvenkastu , dobro se susi, s tim sto je zbog prisustva tenzionog drveta i drugih gresaka gradja drveta sklona krivljenju , vitoperenju i raspucavanju. Drvo bukve se dobo lepi, dobro se brusi, busi, savija, bajcuje i povrsinski obradjuje. Zbog smanjene propustljivosti za tecnost, lazna srcevina se ne inpregnise. Trajnost bukovine, u promenljivim uslovima, je mala, dok je njena trajnost pod vodom i na suvom velika. Drvo bukve ima vrlo siroku polje upotrebe i koristi se za nisku i visoku gradju, za stepeniste, za ipregnirano drvo i vodogradnju, za zeleznicke pragove, namestaj, furnir, parket, za proizvodnju iverastih i vlaknastih ploca, za proizvodnju celuloze, zatim za izradu sperovanog, laminiranog i savijenog drveta, kao i za proizvodnju lignotona, za pougljavanje, za ogrev i slicno.
Areal rasprostranjenja bukve je centralna i juzna Evropa. Raste od 750m/nv na severu pa do 1540m/nv na Tirolskim Alpima i oko 1600m/nv na Alpima i bosanskim planinama. Stablo raste visoko 20-40metara, duzina debla 15-20 metara, a prsni precnik 0.9-1.0 i vise. Krosnja cunjasta, okrugla i u sastojini pravilno formirana. Kora glatka, tanka i sive boje. Zapreminsko ucesce kore je oko 7.4%, a njena gustina je oko 579kg/m3 . Drvo bukve je bakuljavo, bez i sa laznom srcevinom. Beljika je crvenksato bela ili bele boje, dok je drvo nepravilne srzi crvenkasto smedje do braon boje. Drvo je sjajne boje na radijalnom preseku. Prstenovi prirasta su markantni. Traheje su difuzno rasporedjene. Trake drveta su visoke i siroke, homogeni i vidljivi na svim presecima. Gustina bukovog drveta iznosi: u apsolutno suvom stanju vlaznosti 680, u prosusenom 720 i u sirovom 1070kg/m3. Zapreminska poroznost bukovine je oko 55%. Ukupno linearno utezanja bukovine iznosi: aksijalno 0.3, radijalno 5.8 i tangencijalno 11.8%. Ukupno zapreminsko utezanja je 17.9%, a varira u intervalu od 14.0 do 21.0%. Specificno zapreminsko utezanje po jednom procentu vlaznosti iznosi od 0.46 do 0.6%. Napon na pritisak paralelno sa vlakancima iznosi kod bukovine 62 MPa. Napon na savijanje je oko 123 MPa. Napon na zatezanje paralelno sa vlakancima prosecno je 135 a upravno na vlakanca oko 10.7 MPa. Napon na smicanje bukovine varira od 6.5 do 19.0 MPa, a prosecna vrednost iznosi oko 8 MPa. Prosecna maksimalni napon na udar kod bukovine je oko 10 J/cm2, dok je njegova varijacija od 3 do 19 J/cm2. Tvrdoca drveta, po Brinelu, paralelno sa vlakancima iznosi 72 a upravno 34 MPa. Tvrdoca bukovine, po Janki, paralelno sa vlakancima iznosi 83 a upravno na vlakanca 65 MPa. Modul elasticnosti na savijanje iznosi 16000 MPa, a njegova varijacija je u intervalu od 10000 do 18000 MPa. Drvo bukve se rucno i masinski dobro obradjuje. Optimalna brzina obrade pri secenju i ljustenju iznosi oko 30 m/s. Bukovina se dobro pari i pri tome menja boju u crvenkastu , dobro se susi, s tim sto je zbog prisustva tenzionog drveta i drugih gresaka gradja drveta sklona krivljenju , vitoperenju i raspucavanju. Drvo bukve se dobo lepi, dobro se brusi, busi, savija, bajcuje i povrsinski obradjuje. Zbog smanjene propustljivosti za tecnost, lazna srcevina se ne inpregnise. Trajnost bukovine, u promenljivim uslovima, je mala, dok je njena trajnost pod vodom i na suvom velika. Drvo bukve ima vrlo siroku polje upotrebe i koristi se za nisku i visoku gradju, za stepeniste, za ipregnirano drvo i vodogradnju, za zeleznicke pragove, namestaj, furnir, parket, za proizvodnju iverastih i vlaknastih ploca, za proizvodnju celuloze, zatim za izradu sperovanog, laminiranog i savijenog drveta, kao i za proizvodnju lignotona, za pougljavanje, za ogrev i slicno.
Re: Iverica Za telo gitare
To sto autor teksta nije pomenuo Bukvu kao pogodnu za instrumente ne znaci de je bukva nepogodna...< malo logike...
To sto je bukva sklona pucanju i krivljenju u toku susenja niti je tajna niti je relevantno, jer se za izradu koristi osuseno drvo.
Ja sam mogao da se odlucim za bilo koje drvo, ali sam eto malo zbog inata, i malo zbog znatizelje hteo da eksperimentisem sa drvetom bukve. I dobio sam sjajan instrument. Drzao sam u rukama mnooooge gitare od raznoraznog "Tonewooda" koje ne bi mogle da dopljunu ovom mom krsu od bukovine.
Ne znam da li da se upustam u dalju razradu teme ako ljude u principu i ne zanima eksperiment, vec cisto kopiranje sprava koje su na trzistu vec cirka pola veka.
Jbte, ispade da gitara nije gitara ako nije od jove, jasena, javora i mahagonija.
To sto je bukva sklona pucanju i krivljenju u toku susenja niti je tajna niti je relevantno, jer se za izradu koristi osuseno drvo.
Tacno, ali ovde niko nije pomenuo pocetak serijske proizvodnje, nego pojedinacne komade. Decko je rekao da pravi vrat od bukve i bio docekan na noz..ali izuzeci ne pobijaju pravilo i na osnovu njih se ne moze doneti zakljucak da se ipak masovno moze koristiti za nesto.
Ja sam mogao da se odlucim za bilo koje drvo, ali sam eto malo zbog inata, i malo zbog znatizelje hteo da eksperimentisem sa drvetom bukve. I dobio sam sjajan instrument. Drzao sam u rukama mnooooge gitare od raznoraznog "Tonewooda" koje ne bi mogle da dopljunu ovom mom krsu od bukovine.
Ne znam da li da se upustam u dalju razradu teme ako ljude u principu i ne zanima eksperiment, vec cisto kopiranje sprava koje su na trzistu vec cirka pola veka.
Jbte, ispade da gitara nije gitara ako nije od jove, jasena, javora i mahagonija.
Re: Iverica Za telo gitare
jo man ! sta vise temu treba razraditi i za to i postoje forumi.
tacno da se nigde ne navodi jer se nigde komercijalno ne koristi kao tonewood, ali isto je tacno da treba experimentisati i probavati . evo ti si primer da je iz tvog "inata"ispao dobar instrument .
mozda se malo na noz docekala ideja za vrat od bukve ali mislim da je to pre iz preventivnih razloga jer treba dobro biti oprezan i spreman na cudljivo ponasanje bukve u smislu uvijanja i deformisanja kod gradnje kao i ne bas karakteristican i odredjen zvuk koji ona daje.
sto se tice experimentisanja ja sam uvek za to . pa i sam koristim krusku, orah, brekinju i druge manje popularne vrste drveta, a da ne govorimo o primercima vratova iz komada jasena i oraha. vreme pokaze dali smo bili u pravu i dali je pokusaj uspeo.
sa druge strane... da vrhunski instrument je onaj koji je napravljen od dokazanog tonskog drveta kod koga su ispostovane sve norme pripreme drveta, gradnje i zavrsne obrade instrumenta. barem ja tako mislim.
tacno da se nigde ne navodi jer se nigde komercijalno ne koristi kao tonewood, ali isto je tacno da treba experimentisati i probavati . evo ti si primer da je iz tvog "inata"ispao dobar instrument .
mozda se malo na noz docekala ideja za vrat od bukve ali mislim da je to pre iz preventivnih razloga jer treba dobro biti oprezan i spreman na cudljivo ponasanje bukve u smislu uvijanja i deformisanja kod gradnje kao i ne bas karakteristican i odredjen zvuk koji ona daje.
sto se tice experimentisanja ja sam uvek za to . pa i sam koristim krusku, orah, brekinju i druge manje popularne vrste drveta, a da ne govorimo o primercima vratova iz komada jasena i oraha. vreme pokaze dali smo bili u pravu i dali je pokusaj uspeo.
sa druge strane... da vrhunski instrument je onaj koji je napravljen od dokazanog tonskog drveta kod koga su ispostovane sve norme pripreme drveta, gradnje i zavrsne obrade instrumenta. barem ja tako mislim.
Re: Iverica Za telo gitare
hvala NURBS to njihovo nagadjanje o raznim fakultetim i ostalim stvarima nisam hteo ni da slusam a vrat je odlican telo od oraha extra isto saljemslike kad ga zavrsim pozdrav svima--->
Re: Iverica Za telo gitare
U pravu si,kome je još potreban faxultet
Re: Iverica Za telo gitare
Jes bolan, kad se trebe ne lože na cvikeraše
Bilo bi zanimljivo videti kako se drže ove "bukovače" kroz koju godinu. Dotle sam vrlo skeptičan. Osim toga, meni se ton na ovim snimcima nije dopao. Ne smem da garantujem da bih sada u blind testu mogao da kažem: "Ahaaaa, evo bukve!", ali na prvo slušanje mi nije zanimljiv zvuk. Može biti da mi prosto magnet nije po ukusu. Mnogo je stvari koje čine zvuk kompletnim, ne mogu da tvrdim da je baš bukva problem.
Cenim volju da se isproba nešto novo, ali uvek moram da se nasmejem kada vidim da se neiskusni majstori ponašaju kao da imaju ihaaaaa kilometražu, pa od svog prvog komada hoće da budu revolucionari. Odnosno, da budem precizan, kada neko ko uopšte nije majstor reši da pljucne po kompletnom dotadašnjem iskustvu struke. Drugačije nije nužno i bolje, samo je drugačije, što samo za sebe nije neki kvalitet. Čovek koji čitav život pravi isti model gitare nikad ne napravi zaista 2 identična instrumenta, pa se to drugačije podrazumeva i kad se radi školski.
Da je neki iskusan majstor, koji vrlo dobro zna kako se ove standardne sorte drveta ponašaju pri obradi, uzeo komad bukve, pa nas obavestio o sličnostima i razlikama, o rezonantnosti komada, i tako redom, pa da nam obrazloži zašto je napravio eksperiment - to bi imalo težinu. A ovo: "Ne piše da nije tonsko drvo, dakle onda jeste tonsko drvo, uta-ta!" je jednostavno nezrelo. Nurbs, gitara ti je simpatična na oko, ako izuzmemo glavu koja je malo trapavo dizajnirana, ali čoveče - kobilicu nisi uspeo da namestiš pod ispravnim uglom, prilično ozbiljan propust si napravio, a već si rešio da deliš lekcije i onima koji očigledno imaju više znanja i iskustva.
Hoćete da uradite nešto drugačije? Pa ono, rešavajte prepreke za kolonizovanje drugih planeta, i tako te zadatke slične težine. A ovo, staviš jednu dasku umesto druge... Uuuuuu, opako... Nemojte da se zafrkavate.
Bilo bi zanimljivo videti kako se drže ove "bukovače" kroz koju godinu. Dotle sam vrlo skeptičan. Osim toga, meni se ton na ovim snimcima nije dopao. Ne smem da garantujem da bih sada u blind testu mogao da kažem: "Ahaaaa, evo bukve!", ali na prvo slušanje mi nije zanimljiv zvuk. Može biti da mi prosto magnet nije po ukusu. Mnogo je stvari koje čine zvuk kompletnim, ne mogu da tvrdim da je baš bukva problem.
Cenim volju da se isproba nešto novo, ali uvek moram da se nasmejem kada vidim da se neiskusni majstori ponašaju kao da imaju ihaaaaa kilometražu, pa od svog prvog komada hoće da budu revolucionari. Odnosno, da budem precizan, kada neko ko uopšte nije majstor reši da pljucne po kompletnom dotadašnjem iskustvu struke. Drugačije nije nužno i bolje, samo je drugačije, što samo za sebe nije neki kvalitet. Čovek koji čitav život pravi isti model gitare nikad ne napravi zaista 2 identična instrumenta, pa se to drugačije podrazumeva i kad se radi školski.
Da je neki iskusan majstor, koji vrlo dobro zna kako se ove standardne sorte drveta ponašaju pri obradi, uzeo komad bukve, pa nas obavestio o sličnostima i razlikama, o rezonantnosti komada, i tako redom, pa da nam obrazloži zašto je napravio eksperiment - to bi imalo težinu. A ovo: "Ne piše da nije tonsko drvo, dakle onda jeste tonsko drvo, uta-ta!" je jednostavno nezrelo. Nurbs, gitara ti je simpatična na oko, ako izuzmemo glavu koja je malo trapavo dizajnirana, ali čoveče - kobilicu nisi uspeo da namestiš pod ispravnim uglom, prilično ozbiljan propust si napravio, a već si rešio da deliš lekcije i onima koji očigledno imaju više znanja i iskustva.
Hoćete da uradite nešto drugačije? Pa ono, rešavajte prepreke za kolonizovanje drugih planeta, i tako te zadatke slične težine. A ovo, staviš jednu dasku umesto druge... Uuuuuu, opako... Nemojte da se zafrkavate.
Re: Iverica Za telo gitare
I ono što je posebno iritantno kod nastupa "revolucinara" jeste to da se oni drže svog stava vrlo rigidno, iako tobožnje tradicionaliste optužuju za isto. Pa gde je taj slobodni duh? A da ne pričamo o prilično "odokativnim" izjavama. Na primer:
Kada bilo koji od vas dvojice napravi makar jednu gitaru uz upotrebu drveta koje iskusni graditelji preporučuju, pa onda istu takvu gitaru, istih dimenzija, istog oblika, koji god da je, neki od tradicionalnih, ili neki sasvim originalnog dizajna, napravi od drveta po izboru, pa u obe ugradi istu elektroniku, i napravi ozbiljan snimak i jedne i druge gitare - e to je pravi eksperiment. I tu onda nema nagađanja, i nema lova u mutnoj vodi, nego je sve kristalno jasno. Bez toga je svaka "revolucionarna" priča samo slabunjava apologija za nekoga ko je jednostavno uzeo da napravi gitaru od drveta koje mu se našlo pri ruci, ali je rešio agresivno da brani svoj izbor.
Pa sve i da se pokaže da bukva može da stane rame uz rame sa drugačijim vrstama drveta kada je gradnja električne gitare u pitanju - ostaje taj problem preterane drčnosti. Da bi se neko komotno upustio u eksperimentisanje ipak treba da poznaje neku oblast, da ima neko iskustvo, da ima uporednu tačku za svoj nastup. Terati inat je lako. I nije uopšte vid naprednog razmišljanja.
Korišćeno je svakojako drvo za izradu električnih gitara. Korišćena je i topola, s kojom ja nikad ne bih rizikovao. I kažu da je to šljakalo, ali koliko vidim, niko skupe, custom shop gitare ne radi od topole. Mora biti da je neko na osnovu pređašnjeg iskustva zaključio da to ipak nije drvo prvoklasnog kvaliteta. A koriste se i voćkarice, samo retko. Samo je kod njih druga stvar u pitanju, imaju karakteristike dobrog tonskog drveta, ali je velika retkost naći stablo voćke koje ima zadovoljavajuću dimenziju debla da iz njega mogu da se izvuku komadi za gitaru. Bukva nije skupa, svakako je daleko jeftinija od mahagonija, sigurno je jeftinija od jasena i javora, a najverovatnije je tu negde u rangu sa jovom, nisam kod nas proveravao. Nema razloga da se drvo takve cene ne uzme u razmatranje za serijsku proizvodnju gitara, osim ako nije po sredi još nešto osim cene. Kada bismo sada krenuli da pretresamo koje sve drvo može da se nabavi, mogli bismo čitav život da se bavimo pravljenjem eksperimentalnih gitara od drveta koje nema zadovoljavajuće tonske karakteristike, samo ne znam ko bi imao koristi od toga. Izdvajaš se iz gomile i ako nosiš gaće na glavi, samo šta će ti gaće na glavi?
To kažeš ti, i tvoj drug. Odnosno ti tvrdiš da on to kaže, nismo čuli čoveka. Verovatno snimak nanosi nepravdu tvom instrumentu, ali meni na snimku ne zvuči kao sjajan instrument. Koliko si ti uopšte sjajnih gitara svirao? Kako tako lako možeš da izjaviš nešto tako "kabasto"?NURBS wrote:I dobio sam sjajan instrument.
Koje to gitare? Daj konkretno da pričamo, nemoj ove rekla-kazala "dokaze". I zašto tonewood pod navodnicima? Ko je to tebe slagao da si ti posisao svu pamet sveta, i da niko pre tebe nije ništa znao? Postoje vrlo precizni parametri po kojima se utvrđuje da li je neko drvo tonewood ili nije, to nije nikakav mambo jumbo, nego je ozbiljna oblast. I opet, to je samo tvoj utisak da te gitare ne mogu da dopljunu do tvoje gitare. To je jedna potpuno besmislena izjava kada se radi o ovakvoj raspravi. Ako nisi poredio ovu tvoju gitaru sa ručno rađenim gitarama koje su rađene uz upotrebu proverenog tonskog drveta, ne moraš ni da odgovaraš.NURBS wrote:Drzao sam u rukama mnooooge gitare od raznoraznog "Tonewooda" koje ne bi mogle da dopljunu ovom mom krsu od bukovine.
Eto, vrlo jedan otvoren mladac, komunikativan i razborit... Čoveče, taj bukački nastup je uvek izazivao samo štete. Ja sam kapirao da ste vi "revolucionari" malo liberalnije orijentacije, da znate makar da razgovarate, ne samo da se popišate po neistomišljenicima.shomyxd wrote:to njihovo nagadjanje o raznim fakultetim i ostalim stvarima nisam hteo ni da slusam
Kada bilo koji od vas dvojice napravi makar jednu gitaru uz upotrebu drveta koje iskusni graditelji preporučuju, pa onda istu takvu gitaru, istih dimenzija, istog oblika, koji god da je, neki od tradicionalnih, ili neki sasvim originalnog dizajna, napravi od drveta po izboru, pa u obe ugradi istu elektroniku, i napravi ozbiljan snimak i jedne i druge gitare - e to je pravi eksperiment. I tu onda nema nagađanja, i nema lova u mutnoj vodi, nego je sve kristalno jasno. Bez toga je svaka "revolucionarna" priča samo slabunjava apologija za nekoga ko je jednostavno uzeo da napravi gitaru od drveta koje mu se našlo pri ruci, ali je rešio agresivno da brani svoj izbor.
Pa sve i da se pokaže da bukva može da stane rame uz rame sa drugačijim vrstama drveta kada je gradnja električne gitare u pitanju - ostaje taj problem preterane drčnosti. Da bi se neko komotno upustio u eksperimentisanje ipak treba da poznaje neku oblast, da ima neko iskustvo, da ima uporednu tačku za svoj nastup. Terati inat je lako. I nije uopšte vid naprednog razmišljanja.
Ne poznaješ ti drvo baš dobro. To što je drvo sušeno ne znači da neće nikad da pokaže pukotine. Osušeno drvo ne znači da drvo ima 0% vlage, a drvo sklono pucanju reaguje prosto na toplo i hladno na način koji nije poželjan. Osušeno drvo nije postalo komad titanijuma, nego je i dalje drvo, sa svim svojim prednostima i nedostacima, samo je adaptirano da se lakše koristi i obrađuje. Samo je tebi najbitnije da je sve irelevantno, osim onoga što si ti zaključio da je korisno i pametno. Zaboravljaš da komad bukve na komodi i komad bukve na gitari ne "žive" u istim uslovima.NURBS wrote:To sto je bukva sklona pucanju i krivljenju u toku susenja niti je tajna niti je relevantno, jer se za izradu koristi osuseno drvo.
Korišćeno je svakojako drvo za izradu električnih gitara. Korišćena je i topola, s kojom ja nikad ne bih rizikovao. I kažu da je to šljakalo, ali koliko vidim, niko skupe, custom shop gitare ne radi od topole. Mora biti da je neko na osnovu pređašnjeg iskustva zaključio da to ipak nije drvo prvoklasnog kvaliteta. A koriste se i voćkarice, samo retko. Samo je kod njih druga stvar u pitanju, imaju karakteristike dobrog tonskog drveta, ali je velika retkost naći stablo voćke koje ima zadovoljavajuću dimenziju debla da iz njega mogu da se izvuku komadi za gitaru. Bukva nije skupa, svakako je daleko jeftinija od mahagonija, sigurno je jeftinija od jasena i javora, a najverovatnije je tu negde u rangu sa jovom, nisam kod nas proveravao. Nema razloga da se drvo takve cene ne uzme u razmatranje za serijsku proizvodnju gitara, osim ako nije po sredi još nešto osim cene. Kada bismo sada krenuli da pretresamo koje sve drvo može da se nabavi, mogli bismo čitav život da se bavimo pravljenjem eksperimentalnih gitara od drveta koje nema zadovoljavajuće tonske karakteristike, samo ne znam ko bi imao koristi od toga. Izdvajaš se iz gomile i ako nosiš gaće na glavi, samo šta će ti gaće na glavi?
Re: Iverica Za telo gitare
Ne želi ni Romed ni Durex,alternativa je čudoKristijan wrote:.....Izdvajaš se iz gomile i ako nosiš gaće na glavi, samo šta će ti gaće na glavi?
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 1 guest