Ostali instrumenti (klasifikacija)

Post Reply
User avatar
Cicmila!!
Pripadnik lepseg pola
Posts: 331
Joined: 17 Aug 2009, 08:55
Location: Soliter
Contact:

Ostali instrumenti (klasifikacija)

Post by Cicmila!! » 04 Jul 2013, 17:26

Instrument je bilo koja sprava koja se koristi u pravljenju muzike. Svi instrumenti se mogu podeliti na dva nacina: prema nacinu na koji se proizvodi zvuk i prema rasponu instrumenta.

Opste gledano mogu se podeliti u 4 velike kategorije prema nacinu na koji se proizvodi zvuk:
  • 1. Duvacki instrumenti; na ovim prostorima se vise koristimo izrazom duvacki instrument, ali zapravo drveni i limeni duvacki spadaju u opste podele ovih instrumenata.
    • -Drveni: to su instrumenti napravljeni od drveta gde se zvuk proizvodi vazduhom. U ovu grupu spadaju porodice klarineta i oboa, kao i saksofona i flauta. Saksofon se zapravo pravi od lima, ali vodi poreklo od drvenog klarineta i koristi drveni pisak, samim tim ipak spada u drvene duvacke. Isto tako flaute se danas generalno prave od metala (nikl ili srebro najcesce), ali preteca ovog instrumenta je od drveta.
      -Limeni: to su instrumenti napravljeni od limenih ili srebrnih cevi, gde se na kraju sire u obliku zvona. Imaju pisak u obliku kupe i najcesce imaju ventile ili pokretne cevi. Ovde spadaju trube, horne, tromboni, tube i njima srodni instrumenti.
    2. Perkusioni instrumenti su oni na kojima se proizvodi perkusija putem udarca, struganjem, tresenjem ili okidanjem. Svi moguci bubnjevi i zvona spadaju u ovu kategoriju. Formalna klasifikacija ovakih instrumenata je idiofoni (instrumenti koji vibriraju) i membranofon (instrumenti sa zategnutom membranom koja vibrira). Postoji jos podela na one koji proizvode i ne proizvode tonove. Ovde se nekad svrstavaju i pistaljke (aerofoni) jer se njihov zvuk vise smatra zvucnim efektom.

    3. Zicani instrumenti su oni na kojima se zvuk proizvodi putem vibrirajucih zica. Zice su postavljene pod odredjenom tenzijom i vibracija se stvara okidanjem (harfa, gitara, lauta itd), drndanjem (opet harfa, gitara, lauta itd), udarcem (klavir, dulcimer itd) ili gudalom (violina, viola, violoncelo itd).

    4. Elektronski instrumenti predstavljaju novu grupu instrumenata u ovoj podeli i spadaju u opstu klasifikaciju od 20tog veka, kada su i nastali. Ovde spadaju svi instrumenti gde je zvuk proizveden ili modifikovan elektronskim putem (elektrofon). Postoje dve opste vrste elektronskih instrumenata: oni gde se zvuk proizvodi na akusticnom instrumentu, npr violina i onda se modifikuje zvuk ili oni gde se zvuk proizvodi elektronskim putem.

Ova podela je zastarela i isuvise opsta, samim tim moze biti i vrlo konfuzna kada dodje do razlikovanja instrumenata (srecom imamo google image). Ipak, postoji sistem klasifikacije svih muzickih instrumenata koji je opste prihvacen, cesto koriscen kod muzikologa i vrlo slican ovom opste poznatnom, mada je i on sklon kritici. Hornbostel-Sachs ili Sachs-Hornbostel sistem klasifikacije instrumenata deli instrumente na 4 kategorije prema nacinu na koji se proizvodi zvuk (peta je dodata sa razvojem muzicke tehnologije):
  • 1. Idiofoni: instrumenti koji proizvode zvuk vibriranjem
    2. Membranofoni: instrumenti koji proizvode zvuk vibriranjem membrane
    3. Kordofoni: instrumenti koji proizvode zvuk vibriranjem zica
    4. Aerofoni: instrumenti koji proizvode zvuk vibriranjem stubova vazduha
    5. Elektrofoni: instrumenti koji proizvode zvuk elektronskim putem
gde svaka od tih klasifikacija ima svoje posebne podele i podnivoe. sveukupno ima oko 300 razlicitih kategorizacija instrumenata po ovoj podeli i instrument se identifikuje prema brojevima iz odgovarajucih kategorija. poslednja kategorija je naknadno dodata, pa samim tim njena kategorizacija nije napisana i tehnicki je onda nemoguce identifikovati ove instrumente sto cini jedan od glavnih nedostataka ovog sistema. medjutim postoje instrumenti koji se cak ne mogu ni u ovih pet kategorija svrstati, a koriste se u pravljenju i izvodjenju muzike. Sem ovih pet kategorija, razlikujemo jos tri razlicita nacina da se proizvede zvuk:
  • 6. Hidrailofoni: instrumenti koji proizvode zvuk vibracijom vode
    7. Plazmafoni: instrumenti koji proizvode zvuk vibriracijom plazme
    8. Kvintofoni: instrumenti koji manipulisu zvukom (razlikujemo elektronske i ne-elektronske)
u narednih par dana cu proci kroz ovih 8 kategorija detaljnije, sa akcentom na one instrumente koji nemaju svoj podforum.

User avatar
dejankuki
Ćale - moderator
Posts: 4054
Joined: 13 Aug 2007, 21:54
Location: Knjazevac
Contact:

Re: Ostali instrumenti (klasifikacija)

Post by dejankuki » 06 Jul 2013, 21:49

bilo bi dobro da se ovo razradi... mislim, bez upadica...

User avatar
Nedalm
Urednik
Posts: 216
Joined: 23 Dec 2011, 15:11
Location: Novi Sad

Re: Ostali instrumenti (klasifikacija)

Post by Nedalm » 06 Jul 2013, 22:26

:1:
Pisi, ja cekam detalje o plazma instrumentima, ime zvuci sumanuto :)

denikarabenc
Posts: 64
Joined: 24 Jan 2012, 13:54
Location: Zrenjanin/Novi Sad
Contact:

Re: Ostali instrumenti (klasifikacija)

Post by denikarabenc » 10 Jul 2013, 23:20

:1:
Subscribed...

User avatar
Cicmila!!
Pripadnik lepseg pola
Posts: 331
Joined: 17 Aug 2009, 08:55
Location: Soliter
Contact:

Re: Ostali instrumenti (klasifikacija)

Post by Cicmila!! » 27 Jul 2013, 19:56

Idiofoni

To su oni instrumenti koji proizvode zvuk vibracijom samog instrumenta bez trski, zica ili dodatnih rezonatora. Postoje razlicite metode proizvodnje zvuka kod ovih instrumenata i obuhvata sve udaraljke koje nisu bubanj.
  • 1. Konkusioni: zvuk se proizvodi udarcem dva objekta koja su sposobna da proizvedu vibraciju. Tipicni primeri su:
    • a. Clash cinele – predstavlja dve (najcesce) identicne cinele. Zvuk ovih cinela zavisi od legure metala, tezine (lake, srednje, teske) i precnika (najcesce su 35-56cm). Na sredinama obe cinele se nalaze rupe za drzace koji su najcesce kozni. Postoji tip clash cinela koje se zovu china clash i one nemaju dodatne drzace vec su izliveni od samog metala. ove cinele se najcesce vezuju kanapom jedna za drugu. Zvuk clash cinela je vrlo slicno crash-u, u kompozicijama svira identican ritam kao i bass bubanj sem ako se ne naglasi drugacije. Zvuk je vrlo prodoran i dramatican, pa se koristi u muzici za mocne, nervozne i anksiozne momente.
      Evo jedan vrlo tipican primer ovih cinela (uparene sa topovima :mrgreen:)

      Naravno postoje razni nacini i metode sviranja ovog instrumenta u zavisnosti od potrebe. Ono sto cu naglasiti, a to je da NIKADA ne treba udarati direktno u horizontali, iako je to vrlo cesta pojava u crtacima i kod avangardnih muzicara. Na taj nacin je mnogo manja kontrola zvuka, pritom cinele ce se nakon par takvih udaraca izvrnuti i nisu vise upotrebljive. Gledala sam smrt ovakvih cinela u par navrata, dva tri ovakva udarca je dovoljno da se upropaste.
      b. Klave – predstavlja dva mala drvena stapa (duzine oko 20cm, precnika 2,5cm). Najcesce se prave od ruzinog, grenadilo ili eboni drveta. Danas se cesto mogu naci i plasticni zbog izdrzljivosti materijala. Cine osnovu autenticnih latino ritmova, gde se drzi konstantnog ritma kroz celu pesmu. Pri udarcu proizvode glasan, odsecen i rezonantan klik. Postoje nacini i da se dobije roll zvuk.
      Evo par ne-latino primera ovog instrumenta:
      skracena verzija, vrlo je iritantno

      U rok muzici:

      c. Kastanjete - predstavlja dve konkavne skoljke koje su povezane kanapom sa jedne strane. Tradicionalno se prave od kestenovog drveta, mada postoje razne varijacije od drveta i metala u zavisnosti od kulture i zeljenog zvuka. Plasticni su takodje popularni danas kao zamena za drvene. U praksi se cesto koriste dva (razlicita) para kastanjeta, po jedan za svaku ruku, gde se dobijaju dva razlicita zvuka ovog instrumenta. Moze proizvesti vrlo jak i odsecen klik ili roll. Za tradicionalne kastanjete postoje istaknuti muzicari. Zvuci malo smesno posto nije tipican solo instrument i zapravo postoji jako malo numera gde se ovaj instrument istice kao solisticki, ali evo kako to zvuci kad ga svira pro:

      d. Bic – (takodje se cesto zove slapstick, ali postoji razlika u konstrukciji) sastoji se od dve drvene ploce povezane na jednom kraju kao drvena stipaljka. Kada se izvrsi brz udarac ovih ploca dobija se zvuk bica ili tapsanja. Moze se izvoditi glasno ili tiho. Kvalitet zvuka zavisi od velicine ovog instrumenta (u neku ruku i od materijala). Cesto se koristi za filmske i pozorisne efekte i u modernoj orkestralnoj muzici kao efekat, ali se moze koristiti i kao ritmicka pratnja.
  • 2. Frikcioni: zvuk se proizvodi trenjem tj frikcijom. Trljanjem dva objekta jedan o drugi stvara trenje koje proizvodi zvuk. Ovi instrumenti imaju ton i cesto su solo instrumenti. Tipicni primeri su:
    • a. Muzicke case – postoje dva tipa. Prvi tip se naziva staklena harfa. Ovo je instrument koji se sastoji od seta casa koje se stimuju na razlicite tonove, najcesce tako sto se casa puni nekom tecnoscu dok se ne dobije odgovarajuc ton ili struganjem same case, gde je onda stimovanje permanentno. Zvuk se dobija trljanjem ivice case sa mokrim prstom. Najcesce se koriste case za vino ili kristalne case. Ovaj instrument je bio vrlo popularan u 18tom veku, te postoji preporucena literatura za ucenje na engleskom i nemackom: Instructions for the Play of the Musical Glasses: autor Ford; za nemacku verziju autor je Bartl. Pink Floyd su koristili ovaj instrument za pesmu Shine On You Crazy Diamond sa albuma Wish You Were Here i David Gilmour je jedan od poznatijih muzicara danas koji voli da se koristi ovim instrumentom, pogotovo uzivo.

      Drugi tip ovog instrumenta je Staklena Harmonika (ili armonika); izumeo ju je Bendzamin Frenklin, i vrlo ubrzo se povukao iz proizvodnje; smatralo se da izaziva ludilo i hronicnu melanholiju. Takodje se smatra da ovaj instrument ima terapeutsku svrhu zbog jedinstvenih harmonija koje proizvodi. Otkud ovakve pretpostavke? Stvar je u nacinu na koji mi stvaramo percepciju zvuka: za zvuk iznad 4,000Hz oslanjamo se na glasnocu zvuka da bi odredili izvor zvuka.; za zvuk ispod 1,000Hz koristimo fazne razlike zvucnih talasa da bi odredili izvor zvuka. Zvuk ovog instrumenta spada tacno izmedju ta dva raspona, pa je poprilicno tesko locirati ga u prostoru (odakle dolazi zvuk) i odrediti izvor zvuka (materijali i tehnika kojom se koristi da bi se proizvelo). Princip proizvodnje zvuka je slican kao i kod staklene harfe. Ovaj instrument se sastoji od niza staklenih cinija poredjane po velicini koje nemaju dno. Redjaju se horizontalno na metalnu sipku koja se mehanicki okrece ili pedalom ili rucno. Takodje se svira mokrim prstima, gde se prevlace preko ivica cinija. Evo kako zvuci i izgleda:

      Cinija koja stoji pored sluzi da bi se kvasili prsti.
      Postoje razne lokalne varijacije na ove instrumente
      b. Muzicka testera – to je, ne samo instrument, vec funkcionalna rucna testera :mrgreen: Postoje posebne marke namenjene za sviranje, ali trebalo bi i normalna testera da funkcionise. Vibracijom metalne ostrice se moze proizvesti zvuk pomocu gudala ili udaraljki. Savijanjem ostrice se moze promeniti visina tona. Na youtube se mogu naci detaljnija objasnjenja oko tehnike sviranja od raznih muzicara.
  • 3. Perkusioni: to su oni instrumenti koji pomocu neke udaraljke (maljem, cekicem, stapom itd) proizvode zvuk. Ovi instrumenti nemaju primetnu razliku u visini tonova, pa se cesto sastoje od vise ovakvih instrumenata da bi se omogucilo sviranje melodija i akorda. Ovakvih instrumenata ima puno, navescu neke:
    • a. Marimba – vodi poreklo iz latino amerike i afrike. sastoji se od seta drvenih ploca sa rezonatorima. Ploce se udaraju maljevima da bi proizvele ton. Poredjane su slicno kao na klaviru, te je instrument hromatski. Ploce se najcesce sastoje od drveta (ruzino drvo ili paoduk) ili sintetickih materijala, gde je kvalitet zvuka bolji kod drvenih, ali su sinteticke izdrzljivije. Rezonatori cine bitan deo ovog instrumenta. To su cevi najcesce napravljene od aluminijuma (danas se cesto koriste PVC cevi kao alternativa) i postavljene su da vise ispod svake ploce. Duzina ovih cevi zavisi od frekvencije koju proizvode ploce. Ovde mozete naci mere za PVC cevi prema tonovima i frekvencijama. Generalno ima 4-6 oktava. Sto se tice udaraljki, koriste se maljevi. Drska se pravi od breze ili bambusa, moze se iskoristiti i plastika. Vrh je najcesce gumen, obavijen vunom. Najcesce se koristi jedan do dva para maljeva, mada postoje tehnike za koriscenje tri i cetiri para, gde veci broj olaksava mogucnost sviranja akorda i velike skokove. Postoje naravno i razne tehnike drzanja maljeva, pogotovo kad je u pitanju vise od jednog para, gde svaka metoda ima odredjene prednosti i mane.

      b. Celesta – spada u instrumente sa dirkama. Zvuk se dobija udarcem malja o zvucnu viljusku ili metalne ploce (od celika), koji se nalaze u rezonantnoj kutiji. Pokret maljeva se kontrolise dirkama. Generalno ima 4 oktave, moze imati do 5. Postoji jos i papucica koja sluzi da prigusi zvuk ili da produzi trajanje zvuka. Ovaj instrument se cesto koristio u jazz, rok i pop muzici, kao i klasicnoj.

      c. Glokenspil – sastoji se od seta metalnih ploca, koje pri udarcu maljeva proizvode zvuk. Svaka metalna ploca prozivodi odredjen ton i poredjane su slicno kao dirke na klaviru, te je instrument hromatski.

      Postoji alternativna transportna verzija ovog instrumenta, gde je okvir u obliku lire i drzi se horizontalno. Po potrebi se moze prikaciti na stalak i koristi na uobicajen nacin.
      d. Gong – to je tradicionalni instrument poreklom iz istocne i jugoistocne azije. Postoje razne varijacije ovog instrumenta, ali generalno se sastoji od debelog metalnog diska obesen o ram. Zvuk se proizvodi udarcem tapaciranog stapa o disk, gde se proizvodi veoma glasan zvuk sa osnovnim tonom. Mogu biti precnika od 50 do 100cm i prave se od bronze. Koristi se ponekad zajedno sa setovima bubnjeva.
      [youtube]http://www.youtube.com/watch?v=sE7fflraCpY[/youtube]
      e. Triangl – moj omiljeni. To je tanka metalna sipka, najcesce celicna, savijena u obliku trougla sa jednim uglom otvorenim. Udarac se vrsi metalnom udaraljkom gde se dobija visok odzvanjajuc zvuk. Instrument je obicno obesen o konac sto omogucuje da zvuk rezonira i daje mogucnost da se drzi u ruci.

      f. Ksilofon – vrlo cesto se mesa sa glokenspilom, mada je ovaj instrument slicniji marimbi. Sastoji se od drvenih ploca (najcesce ruzino drvo) koje se udaraju maljevima. Svaka ploca je nastimovana na odredjen ton gde se formira hromatska skala (kod marimbe se stimuje na pentatonsku i heptatonsku najcesce) i poredjane su slicno kao dirke na klaviru. Za koncertne svrhe se stavljaju rezonatori slicno kao kod marimbe, ali ksilofon ima visi ton, tj manje rezonatore kao na ovoj slici:
      Image
      Kao rezonator se takodje moze koristiti drvena kutija. Sto se tice udaraljki, koriste se tvrdje udaraljke od materijala kao sto su guma ili akril. Za meksi zvuk se koriste meksi materijali, a vrlo cesto i drvene udaraljke (raznih materijala, bitno da je drvo tvrdje). Raspon ovog instrumenta je najcesce tri i po oktave, mada moze ici i do pet.

      g. Vibrafon – takodje se naziva vibraharp ili vibes. Instrument se sastoji od aluminijumskih metalnih ploca (kao glockenspiel) nastimovane na odredjen ton i poredjane kao dirke na klaviru. Svaka ploca ima svoj poseban rezonator (kao kod marimbe i ksilofona) gde se na kraju rezonantnih cevi nalazi leptir ventil tj disk koji rotira, koji mu daje poseban vibrato zvuk. Brzinu otvaranja i zatvaranja ventila odredjuje muzicar pomocu elektromotora (za elektrostrebere najcesce se koristi AC motor zbog pristupacnosti cene. Postoji opcija pomocu koje se odredjuje brzina rotacije putem potencijometra povezanog na kontrolnu tablu blizu motora. Period rotacije bude 1-12Hz. Sada se koriste i neke kompjuterske varijante). Koriste se mekse udaraljke. Kao i klavir, ima dve pedale koje sluze sa skracivanje ili produzivanje trajanje zvuka. Ovaj instrument je popularizovan u jazz muzici.
  • 4. Trzajni ili okidacki: to su oni instrumenti koji proizvode zvuk okidanjem jezicka koji vibrira. Ovi instrumenti imaju odredjeni ton i najcesce su solo instrumenti. Tu spadaju:
    • a. Muzicka kutija – predstavlja kutiju koja ima cilinar sa malim siljcima. Cilindar je naslonjen na metalnu plocu koja je isecena na nastimovane metalne jezicke. Kada se cilindar rotira (mehanicki ili motorom) siljci okidaju metalne jezicke i na taj nacin stvara melodiju.

      b. Drombulje – sastoji se od metalnog ili drvenog (bambus najcesce) jezicka koji je povezan sa ramom u obliku lire. Jezicak se stavlja izmedju zuba i okida se prstom da bi se proizveo zvuk. Kao rezonator sluze vilica i usta. Glasnoca se kontrolise udisanjem ili izdisanjem vazduha dok se ton moze promeniti sa promenom oblika usta. Spada u jedne od najstarijih muzickih instrumenata i vrlo cesto se koristio u magijskim i samanistickim ritualima zbog dronovskog zvuka koji prozivodi.

      c. Kalimba – ovaj africki instrument se sastoji od seta metalnih dirki ili jezicka (lamele) koji su povezani na drvenu plocu ili kutiju kao rezonator. Kutija moze imati rupu u sebi, ali nije nuzno. Lamele se najcesce okidaju palcevima, mada se mogu koristiti i ostali prsti. Duzine lamela odredjuju ton (krace proizvode visi ton a duze proizvode dublji ton). Poredjane su u dva reda: donji su nizi tonovi i predstavljaju muski glas, gornji su visi tonovi i mogu predstavljati zenski glas, mlad muski glas ili se moze podeliti na dva dela pa oba budu prisutna. Lamele u oba reda su poredjane tako da se u centru nalazi najnizi ton skale i note se dalje redjaju naizmenicno sa leve i desne strane. Kada se bilo koja lamela okine, ova pored takodje vibrira i nastaje disharmonija, medjutim na taj nacin se stvara kompleksan harmonican ton jedne note (slicno se desava kod zicanih instrumenata). Danas se ovaj instrument cesto pravi tako da pri okidanju lamele, tonovi koji vibriraju zajedno sa osnovnim budu konstantni intervali (oktava, kvinta, terca). Ako umete da kucate poruke na telefonu ili pikate puno sony, ovo je idealan instrument za vas:
  • 5. Indirektni: vecina idiofona proizvode zvuk direktnim kontaktom muzicara sa instrumentom ili direktnim udarcem instrumenta. Kod indirektno udarenih idiofona je razlika u tome sto muzicar proizvodi zvuk na instrumentu nekim indirektnim pokretnom koji nije udarac. Ovde imaju dva tipa instrumenta:
    • a. Potresni – sastoje se od predmeta koji proizvodi zvuk kada se protrese, gde cestice unutar instrumenta pomeraju i udaraju o instrument. To su u glavnom razni tipovi zvecki i praporci; nemaju odredjen ton i koriste se najcesce u ritmicke svrhe (rudimenti ovde itekako sluze!). Postoje stvarno razne varijacije ovog tipa instrumenta i skoro svaka kultura ima neki ovakav instrument.

      b. Strugani – to su instrumenti koji proizvode zvuk putem struganja neravne povrsine (ili grebanja) sa stapom ili nekim drugim predmetom. Ovi instrumenti se takodje koriste u ritmicke svrhe, cesto umeju da budu i glavni ritmicki instrument. Ovde spadaju cegrtaljka (koja se vise smatra igrackom nego instrumentom) i daska za pranje rublja (neko je mislio da treba da se pere ves sa ovim, valjda nije znao da je instrument). Latino instrument Guiro je takodje cest primer u ovoj kategoriji.
  • 6. Udaracki: cek...sta? Ovde spadaju sve povrsine koje se mogu udariti ili baciti o zemlju da bi proizvele zvuk (ne preporucujem bacanje instrumenata koji vec imaju odredjenu metodu sviranja sem ako ste rok en rol). Sto se tice instrumenata koji ovde spadaju...zavisi od vase licne filozofije. Generalno se kao primer navodi masina za marsiranje tj instrument koji imitira zvuk marsiranja, mada sustinski je to instrument koji su pravili kompozitori po potrebi. Ako vas zanimaju ovakve stvari, toplo preporucujem DVD Stomp Live 2008.

User avatar
MetalFunk
Posts: 2764
Joined: 18 Dec 2008, 20:17

Re: Ostali instrumenti (klasifikacija)

Post by MetalFunk » 27 Jul 2013, 20:59

Odlično! Svaka čast, Cicmila. :)

User avatar
Cicmila!!
Pripadnik lepseg pola
Posts: 331
Joined: 17 Aug 2009, 08:55
Location: Soliter
Contact:

Re: Ostali instrumenti (klasifikacija)

Post by Cicmila!! » 27 Jul 2013, 21:17

Nedalm wrote::1:
Pisi, ja cekam detalje o plazma instrumentima, ime zvuci sumanuto :)
nacekaces se, ali evo ti neki uvod u pricu o: na stranu sto postoji standardizovana podela instrumenata koja se koristi, postoji bukvalno bezbroj kritika i samim tim i nacina na koji se oni mogu podeliti a da je i dalje validno i obuhvata sve instrumente: poreklo, velicina, struktura, nacin proizvodnje zvuka, visina itd. Konkretno kod plazmafona je u pitanju jedna od najstarijih ideja, a to je da se svi predmeti na ovom svetu mogu pripisati nekom od klasicnih elemenata (zemlja, voda, vazduh, vatra, ideja). tu nastaje jedna novija podela koju sustinski predlaze Andre Schaeffner, a to je da se za podelu instrumenata treba sagledati na cisto fizicki (tj fizicarski) nacin na koji nastaje taj zvuk (dakle u kom agregatnom stanju se nalaze te cestice koje vibriraju i proizvode zvuk). On je doduse obuhvatio samo dve kategorije, ali se taj sistem jos uvek razradjuje i doradjuje. evo kako ukratko izgleda ta podela:
1. Gajafoni --> Zemlja --> cvrsto stanje. cestice su jako povezane i formiraju kristalnu resetku tj cvrsto stanje. zapremina i oblik su konstantni.
2. Hidrofoni --> Voda --> tecno stanje. cestice su slabo povezane i formiraju tecnost. zapremina je konstantna, zauzima oblik prema dnu instrumenta u kome se nalazi i tezi ravnoj povrsini (zbog povrsinskog napona).
3. Aerofoni --> Vazduh --> gasovito stanje. cestice nisu povezane i teze da zauzmu maksimalnu zapreminu instrumenta.
4. Plazmafoni --> Vatra --> stanje plazme. jonizacijom cestice se dobijaju protoni i elektroni i prave haos.
5. Kvintefoni --> Ideja --> procesi i procedure koje nisu ogranicene materijom. cestice nisu ogranicene prostorom.


inace slobodno kacite pitanja, sugestije i kritike cak iako nisam zavrsila, posle moze da se sredjuje tema da bude preglednije posto ovo sad usput istrazujem i pisem :ziveli: inace su idiofoni najstrasnija podela jer su vrlo neodredjeni i tu spada masovan broj instrumenata. videcu kad zavrsim sa ovom temom da u podforumu za bubnjeve napravim podelu za perkusione instrumente zasebno posto masa njih moze da ide u standardni set bubnjeva.

Post Reply

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 1 guest