Ostale udaraljke
- zolideathmetal
- Urednik
- Posts: 1187
- Joined: 30 Sep 2006, 02:21
- Location: Novi Sad
Ostale udaraljke
Mozda neko zna nesto vise o ovakvim nekim instrumentima.
Mislim da udaraljke koje se sviraju rukama (bongosi konge itd).
Ja stvarno ne znam nista o njima...ali me interesuju
Pa ako neko zna nesto...
Mislim da udaraljke koje se sviraju rukama (bongosi konge itd).
Ja stvarno ne znam nista o njima...ali me interesuju
Pa ako neko zna nesto...
ja ne znam nista, ali imam kuci raspalu tarabuku i zezam se s njom i znaci totalno je do jaja i preporucujem svakome:)))
mozes da izvuces gomilu zvukova iz tako jednostavnog instrumenta, mogu da zamislim sta sve moze sa nekim kvalitetnijim bongosima ili kongama...
mozes brzo da se usemis da pratis neke manje vise okej ritmove i da to zvuci skroz dobro, ali onda vidis nekog baju koji rastura i samo ti se jezik razmota po podu:)
e da, ako neko slucajno ima ili zna da mi preporuci sta da trazim ako ocu ovakvu muziku da cujem, bilo da su samo udaraljke, bilo da su sa jos instrumenata, ali bih voleo da cujem i samo udaraljke...
mozes da izvuces gomilu zvukova iz tako jednostavnog instrumenta, mogu da zamislim sta sve moze sa nekim kvalitetnijim bongosima ili kongama...
mozes brzo da se usemis da pratis neke manje vise okej ritmove i da to zvuci skroz dobro, ali onda vidis nekog baju koji rastura i samo ti se jezik razmota po podu:)
e da, ako neko slucajno ima ili zna da mi preporuci sta da trazim ako ocu ovakvu muziku da cujem, bilo da su samo udaraljke, bilo da su sa jos instrumenata, ali bih voleo da cujem i samo udaraljke...
- Rockerka u dusi
- Posts: 203
- Joined: 14 Apr 2007, 19:21
- Location: Smederevo
Pisala sam nesto i o crncima i nastanku njihove muzike, ali sam trazila nacin za ubacivanje slika pa mi se SVE izbrisalo!!!!!!!!! Ako te i to zanima napisacu ponovo, ali da se sada fokusiram na same instrumente.A sada:UZIVAJ!
Udaraljke se koriste u folklornoj muzici Indije, Kube, Brazila, Afrike.Ova muzika je izrazito ritmicki orijentirna.Danasnji udaraljkasi sviraju setove udaraljki kreirajuci odredjen ritam i puls.To su uglavnom udaraljke tradicionalne afrokubanske muzike:konge, bongosi, timbalesi,cow bell(zvono),mrakas i dr.
Daire su udaracki instrument koji se najcesce koristi pri izvodjenju etno muzike.Okruglog su oblika (ponekad i polumesecastog)i izradjene od drveta, na kome se u urezanom delu nalaze okrugli metalni delovi koji, udaranjem povrsine dairi (razapeta koza) o saku stvaraju zvuk, slicam praporcima.
Bongosi, kako se inace zove i grad u Etiopiji, je takodje udaracki instrument.Bongos je instrument sastavljen od dva mala bubnja nakacena na debeli komad drveta, koji se drze i sviraju izmedju kolena.Bongose su razvili africki preci kubanske provincije Oriente.U pocetku, koze na bongosima su bile fiksirane ali je kasnije razvijen i zakacen poseban sistem podesavanja.Danasnji bongosi se prave od fiberglasa i od drveta.Veci se zove hembra a manji macho .Na Kubi se timbale cesto nazivaju bongos.Bongo je bio glavni bubanj u pravcima Son i Changui.Sviran prstima i dlanovima, bongo moze da proizvede siroki spektar zvukova i ritmova.
Konga je kubanski bubanj koji potice od nekoliko africkih predaka-takodje poznat kao tumbadora-u originalu cvrst,izdubljeni panj sa zakivenom kozom.Kao i bongosi, danas su modernizovane.Dodat je sistem za podesavanja visine tona, a kao i bongosi se izradjuju od fiberglasa i drveta.Svirac kongi obicno svira na dve do tri konge razlicitih velicina.
Ako se budem setila jos necega napisacu.
Udaraljke se koriste u folklornoj muzici Indije, Kube, Brazila, Afrike.Ova muzika je izrazito ritmicki orijentirna.Danasnji udaraljkasi sviraju setove udaraljki kreirajuci odredjen ritam i puls.To su uglavnom udaraljke tradicionalne afrokubanske muzike:konge, bongosi, timbalesi,cow bell(zvono),mrakas i dr.
Daire su udaracki instrument koji se najcesce koristi pri izvodjenju etno muzike.Okruglog su oblika (ponekad i polumesecastog)i izradjene od drveta, na kome se u urezanom delu nalaze okrugli metalni delovi koji, udaranjem povrsine dairi (razapeta koza) o saku stvaraju zvuk, slicam praporcima.
Bongosi, kako se inace zove i grad u Etiopiji, je takodje udaracki instrument.Bongos je instrument sastavljen od dva mala bubnja nakacena na debeli komad drveta, koji se drze i sviraju izmedju kolena.Bongose su razvili africki preci kubanske provincije Oriente.U pocetku, koze na bongosima su bile fiksirane ali je kasnije razvijen i zakacen poseban sistem podesavanja.Danasnji bongosi se prave od fiberglasa i od drveta.Veci se zove hembra a manji macho .Na Kubi se timbale cesto nazivaju bongos.Bongo je bio glavni bubanj u pravcima Son i Changui.Sviran prstima i dlanovima, bongo moze da proizvede siroki spektar zvukova i ritmova.
Konga je kubanski bubanj koji potice od nekoliko africkih predaka-takodje poznat kao tumbadora-u originalu cvrst,izdubljeni panj sa zakivenom kozom.Kao i bongosi, danas su modernizovane.Dodat je sistem za podesavanja visine tona, a kao i bongosi se izradjuju od fiberglasa i drveta.Svirac kongi obicno svira na dve do tri konge razlicitih velicina.
Ako se budem setila jos necega napisacu.
E sad si me našao... O tome znam ponešto i to ugolavnom o brazilskim udaraljkama. Elem...
SURDOS
Surdos potiče od atabaque bubnja koji vodi poreklo iz Afrike. U principu to je ogroman bas bubanj a sam prevod reči surdo znači "gluv" (reč je portugalskog porekla). Ovaj naziv ne čudi jer surdos proizvodi zaglušujuću buku udaranjem po njemu obzirom na njegovu veličinu. Diametri, dubina i materijal surdosa mogu da variraju i spram toga menjaju i podnaziv. Neka okvirna tabela bi izgledala otprilike ovako:
DJEMBE
Djembe vodi isto poreklo kao i surdos s tim da je djembe manjeg dimetra i svira se uglavnom rukama ili kombinovano rukama i manjim čekićem obzirom da ima dva različita kraja (širi i uži). Širi dijametar daje bass tone dok uži daje slap tone. Izrađuje se od Brazilskog drveta Jaracanda (telo) dok je koža od calfskina. Koža se zateže sistemom konopaca koji vode od metalnog obruča na vrhu prema suprotnom kraju tela. Zatezanjem ili otpuštanjem ovih konopaca se ovaj instrument štimuje.
Pored ova dva instrumenta postoji još nis brazilskih tradicionalnih intrumenata (poput: Agogo, Berimbau, Caixas, Cuica, Malacacheta, Pandeiro, Rebolo, Reco-reco, Repique De Mao, Ganzas, Repinique, Tantan, Timba, Zabumba) ali o njima znam jako malo ili ništa tako da mi ne vredi da pišem bilo šta. Ukoliko nešto više naučim o ovim instrumentima, pisaću.
SURDOS
Surdos potiče od atabaque bubnja koji vodi poreklo iz Afrike. U principu to je ogroman bas bubanj a sam prevod reči surdo znači "gluv" (reč je portugalskog porekla). Ovaj naziv ne čudi jer surdos proizvodi zaglušujuću buku udaranjem po njemu obzirom na njegovu veličinu. Diametri, dubina i materijal surdosa mogu da variraju i spram toga menjaju i podnaziv. Neka okvirna tabela bi izgledala otprilike ovako:
DJEMBE
Djembe vodi isto poreklo kao i surdos s tim da je djembe manjeg dimetra i svira se uglavnom rukama ili kombinovano rukama i manjim čekićem obzirom da ima dva različita kraja (širi i uži). Širi dijametar daje bass tone dok uži daje slap tone. Izrađuje se od Brazilskog drveta Jaracanda (telo) dok je koža od calfskina. Koža se zateže sistemom konopaca koji vode od metalnog obruča na vrhu prema suprotnom kraju tela. Zatezanjem ili otpuštanjem ovih konopaca se ovaj instrument štimuje.
Pored ova dva instrumenta postoji još nis brazilskih tradicionalnih intrumenata (poput: Agogo, Berimbau, Caixas, Cuica, Malacacheta, Pandeiro, Rebolo, Reco-reco, Repique De Mao, Ganzas, Repinique, Tantan, Timba, Zabumba) ali o njima znam jako malo ili ništa tako da mi ne vredi da pišem bilo šta. Ukoliko nešto više naučim o ovim instrumentima, pisaću.
- zolideathmetal
- Urednik
- Posts: 1187
- Joined: 30 Sep 2006, 02:21
- Location: Novi Sad
- Rockerka u dusi
- Posts: 203
- Joined: 14 Apr 2007, 19:21
- Location: Smederevo
- zolideathmetal
- Urednik
- Posts: 1187
- Joined: 30 Sep 2006, 02:21
- Location: Novi Sad
- Rockerka u dusi
- Posts: 203
- Joined: 14 Apr 2007, 19:21
- Location: Smederevo
Ne znam da li sada uopste ima svrhe da pisem ovaj post, ali ajde....
Da okacim koju sliku o instrumentima iz mog prethodnog posta:
Daire
Konga
Bongo
A sada malo neki drugi
Reco-Reco — Grebaljka od bambusa ili metala, ponekad sa žicama. Njen jaki patern osme note je čini je savršenom za velike bendove i na otvorenom prostoru.
Timbales — Dobijeni od klasičnih timpana, u pitanju su dva bubnja metalnih školjki montiranih na postolje sa držačima za kravlja zvona, itd. svirana sa palicama nalik čavalu (i retko levim dlanom). U tradicionalnoj postavci, bubanj niskog tona je sa leve strane, mada se neki svirači timbala opredeljuju za obrnutu postavku da bi je prilagodili setu bongosa. Veći deo sviračke tehnike podrazumeva upotrebu ivica bubnja (cascara), kravlje zvono i obešenu činelu. Timbali su bili glavni bubnjevi Danzon i Charanga bendova. Danas, moderni Salsa bendovi imaće bongo, kongu i timbal, plus ručnu perkusiju – najčešće Guiro. Manja verzija timbala se zove pailas.
Tumbadora — Manje upotrebljavan kubanski naziv za kongu, bubanj oblika bureta na kome se svira golim rukama sa tankim kožama. Isprva pravljen od prečki od tvrdog drveta, pravi se i od fiberglasa. Ime najverovatnije potiče od ranije verzije, tambor de conga. Mada neki bubnjari koriste 5 do 6 bubnjeva, rani stil (i najrasprostranjeniji za Rumbu) je da se svira samo na jednom. Najveći se zove Tumba, a najmanji solo bubanj najvišeg tona - Quinto; između su Conga i Segundo. Najčešće, muzičar u bendu svira na jednom paru. Kao glavni instrument Rumbe, u bendove je ušao u široku upotrebu sa Son-montunom.
Kada budem imala malo vise vremena, napisacu jos nesto
Da okacim koju sliku o instrumentima iz mog prethodnog posta:
Daire
Konga
Bongo
A sada malo neki drugi
Reco-Reco — Grebaljka od bambusa ili metala, ponekad sa žicama. Njen jaki patern osme note je čini je savršenom za velike bendove i na otvorenom prostoru.
Timbales — Dobijeni od klasičnih timpana, u pitanju su dva bubnja metalnih školjki montiranih na postolje sa držačima za kravlja zvona, itd. svirana sa palicama nalik čavalu (i retko levim dlanom). U tradicionalnoj postavci, bubanj niskog tona je sa leve strane, mada se neki svirači timbala opredeljuju za obrnutu postavku da bi je prilagodili setu bongosa. Veći deo sviračke tehnike podrazumeva upotrebu ivica bubnja (cascara), kravlje zvono i obešenu činelu. Timbali su bili glavni bubnjevi Danzon i Charanga bendova. Danas, moderni Salsa bendovi imaće bongo, kongu i timbal, plus ručnu perkusiju – najčešće Guiro. Manja verzija timbala se zove pailas.
Tumbadora — Manje upotrebljavan kubanski naziv za kongu, bubanj oblika bureta na kome se svira golim rukama sa tankim kožama. Isprva pravljen od prečki od tvrdog drveta, pravi se i od fiberglasa. Ime najverovatnije potiče od ranije verzije, tambor de conga. Mada neki bubnjari koriste 5 do 6 bubnjeva, rani stil (i najrasprostranjeniji za Rumbu) je da se svira samo na jednom. Najveći se zove Tumba, a najmanji solo bubanj najvišeg tona - Quinto; između su Conga i Segundo. Najčešće, muzičar u bendu svira na jednom paru. Kao glavni instrument Rumbe, u bendove je ušao u široku upotrebu sa Son-montunom.
Kada budem imala malo vise vremena, napisacu jos nesto
Re: Ostale udaraljke
e da li neko zna gde se može kupiti tarabuka?
bila bih veoma zahvalna za informaciju.
bila bih veoma zahvalna za informaciju.
Re: Ostale udaraljke
http://www.ritamcentar.com/srp/subcategory/?conid=1842srpkinjaa wrote:e da li neko zna gde se može kupiti tarabuka?
bila bih veoma zahvalna za informaciju.
Znam da je tema malo vise bajata, ali na gornjem linku sam nasao Tarabuke u prodaji... Interesuje me da li imate nekih saveta oko kupovine, posto sam se bas zapalio, igrao bih se malo Da li znate jos neko mesto gde se mogu kupiti, ili je najbolje pogledati u Ritam centru? Vidim ima i razlicitih velicina, da li moze neko ko ima vise iskustva da napise nesto?
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 1 guest